S obzirom na konstantno povećanje broja stanovnika (UN predviđa da će do 2100. godine Zemlju nastanjivati više od 11 milijardi ljudi), raste i potreba za mesom. No, jednadžba nije jednostavna i rješenje za prehranu sve brojnijeg čovječanstva nije u povećanju proizvodnje tradicionalnim putem jer stočarska industrija atmosferu zagađuje više od svih ostalih industrija na svijetu.

Revolucija koja se posljednjih godina odvija u genomici sve više omogućuje važna istraživanja u ekonomiji, a jedna nova velika studija pokazala je ono što su svi odavno sumnjali - da se za uspjeh u obrazovanju važnije roditi u bogatoj obitelji nego s velikim talentima.

Afera 'lažne prepiske SMS-ova' kojima su mahali Ivica Todorić i Zdravko Mamić ove je godine bila važna tema u hrvatskoj javnosti. Kako Hrvatska inače s vremenskim odmakom prati svjetske trendove, a znakovito je da u svijetu nije bilo takvih primjera, ovo je na neki način bio 'originalni hrvatski proizvod'. Mnogi će reći da je razlog tomu informatička nepismenost Hrvata kojima se, eto, kao kost mogu baciti i očiti falsifikati koji se daju napraviti i uz pomoć besplatnih aplikacija za svega nekoliko minuta. I koji se, navodno, plaćaju i do 500.000 kuna.

Ujedinjeni narodi priopćili su kako je tijekom prošle godine u svijetu umrlo 6,3 milijuna djece u dobi ispod 15 godina i da je većina uzročnika tih smrtnih slučajeva mogla biti otklonjena.

UNHCR objavio je izvješće u kojem se navodi da je u svijetu umiralo jedno dijete u prosjeku svakih pet sekundi prošle godine.

Prijeti li svijetu još jedna velika financijska kriza? Iako je prošlo deset godina, svi se dobro sjećamo krize koja je uzdrmala svjetsko gospodarstvo i koju smo osjetili i u Hrvatskoj te se nadamo da sličan scenarij više nećemo doživjeti.

No, kako stoji u nedavnom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, postoji mogućnost za još jednu veliku globalnu financijsku krizu, a razlog ovog puta nisu bankari, špekulanti, krah na tržištu nekretnina, već - umjetna inteligencija.

Turski nogometni klub Gulšpor, koji igra u jednoj od nižih liga u toj zemlji, prodao je 18 omladinskih igrača kako bi prikupio novac za kupovinu deset koza.

Klub je od prodaje igrača zaradio oko 2.500 dolara, a kupit će deset koza od kojih bi zarada mogla da bude još 830 dolara u budućnosti i to samo od prodaje mlijeka.

Predsjednik kluba Kenan Bujuklebleb rekao je da je ovaj potez napravljen zbog lošeg financijskog stanja u klubu.
Imat ćemo više prihoda. Radili smo u interesu tima i također smo doprinijeli ekonomskom razvoju države, rekao je predsjednik.

Politika dobrodošlice migrantima u Švedskoj je završena - povećana stopa kriminala, paljevine i napadi koje predvode doseljenici u mnogim švedskim gradovima doveli su do nezaustavljivog uspona stranaka koje vode protuimigrantsku politiku.

Švedska je tijekom proteklih pet godina primila više od 600.000 imigranata, podsjećaju mediji u toj zemlji. Bande maskiranih mladih ljudi divljaju u tri švedskog grada, postavljaju požare i vatrene barikade, što izgleda kao koordinirano djelovanje.

Kumulativno bogatstvo milijunaša i milijardera na svijetu poraslo je za deset posto u 2017. godini i dostiglo 70,2 trilijuna dolara, objavljeno je u utorak u izvješću.

Istraživanje je objavila konzultantska kuća Capgemini u svom godišnjem izvješću o bogatstvu u svijetu.

Širom svijeta u 2017. godini bilo je 1,6 milijuna više osoba čija imovina iznosi više od milijardu dolara nego u 2016. godini.

Konzultantska kuća vjeruje da će bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu iznositi 100 trilijuna dolara 2025. godine.

Rezultati novih dugogodišnjih znanstvenih studija pokazuju osjetan pad inteligencije kod mlađih ljudi.

Nova studija sa 730.000 testova koeficijenta inteligencije, koju su proveli stručnjaci iz Norveške, pokazuje veoma zabrinjavajuće rezultate, naročito po pravilima Flinovog efekta.

Naime, novozelandski znanstvenik James Flin utvrdio je da prosječni koeficijent inteligencije stanovništva u mnogim dijelovima svijeta raste oko tri boda po desetljeću.

Čak više od 3000 Šveđana si je dalo ugraditi sićušne čipove pod kožu u zadnje tri godine, a sve kako ne bi morali nositi ključeve, osobne iskaznice, kartice za plaćanje ili pokaze za vlak.

Sitni čipovi su veličine zrna riže.

Među tih 3000 ljudi koji su se čipirali je i Ulrika Celsing (28). Mikročip u ruci joj je zamijenio karticu za teretanu i za ulaz na posao.
Zabavno je probati nešto novo i vidjeti za što bi se sve to moglo koristiti kako bismo si olakšali život u budućnosti.