Hašomani, alternativci, zlikovci, đaneri, mrenasti i artritični, porocima skloni i svi vi na potezu od 14 do 90 godina starosti, donosimo Vam blagovijest - uživatelji marihuane uskoro neće svijetom hodati pognute glave noseći "grimizno slovo". Njihovo će mjesto zauzeti pirati.

Svijet trenutno potresa toliko tektonskih promjena da ih je teško pobrojati: tekuća ekonomska kriza ubrzava degradaciju međunarodnog upravljanja i nadnacionalih institucija. Oba procesa se događaju paralelno sa znatnim pomjeranjem ekonomske i političke moći prema Aziji.

Manje od četvrt stoljeća otkako je Francis Fukuyama proglasio "kraj povijesti", čini se da smo na pragu svanuća novog doba društvenih i geopolitičkih prevrata.

Naime, znanstvenici su zaključili da teorija o demokraciji ima jedan nesretan nedostatak, a to je da je većina birača jednostavno preglupa da izabere pravog kandidata. Ovo istraživanje bilo bi muzika za uši Hitleru, Staljinu i ostalim diktatorima 20. stoljeća, međutim, može biti neugodno za čuti ostalima.

Prema teoriji, demokratski se proces oslanja na pretpostavku da većina građana prepoznaje najboljeg političkog kandidata ili najbolju političku ideju. Međutim, najveći dio ovog istraživanja implicira da demokratski izbori proizvode osrednje vodstvo i politiku.

Intenziviranje širenja ljudske civilizacije započelo je prije otprilike 10-11 tisuća godina kada su ljudi udomaćili prve biljke i životinje te tako ovladali vještinom uzgoja hrane za svoje potrebe. Proizvodnja hrane, odnosno razvoj poljoprivrede, doveo je do velikih promjena u dotadašnjem načinu života ljudi. Nomadski način života malih lovačko-sakupljačkih družina postepeno se povlačio ili transformirao prema sjedilačkom načinu života. Povećane količine hrane i sjedilački način života, potaknuli su rast broja ljudi te pojavu sve brojnijih zajednica.

Istina da je postojeći način života neodrživ i da će se urušiti, trebala bi biti očita. Jedino pravo pitanje je što će ostati od svijeta nakon urušavanja, i koliko će stvari biti loše za ljude i neljude koji će doći kasnije.

Sljedeće istine trebale bi biti očite:

Da je stvarni, fizički svijet izvor naših vlastitih života, i života drugih. Oslabljeni planet je manje sposoban podržavati život, ljudski ili bilo koji drugi oblik života.

Prosvjednike se može smatrati utjelovljenjem parafrazirane i modificirane glasovite 11. teze o Feuerbachu Karla Marxa koja kaže da su filozofi svijet samo različito interpretirali, a radi se o tome da ga se izmijeni

Koliko je prošlo od večeri kada se pod nogama Davida Hasselhoffa mrvio Berlinski zid? Dvadeset i nešto sitno godina?! Iako su te zidine dijelile Berlin (i Europu i svijet) tek (biblijskih) četrdesetak godina i bile globalno omražena pojava, ljudi se sličnih zdanja nisu odrekli, dapače. Slična zdanja i danas postoje, a nova niču svako malo!

Žele natjerati društvene mreže da onemoguće download ilegalnih sadržaja svojim korisnicima. E, neće moći. Barem tako tvrdi najviši sud Europske Unije, Europski sud pravde, koji je odlučio da se društvene mreže ne mogu prisiliti da blokiraju ilegalno skidanje pjesama svojim korisnicima, uz obrazloženje da bi takav potez bio nesrazmjerno skup, te bi mogao dovesti do kršenja privatnosti korisnika.

Obraćajući se Europskom parlamentu u Strasbourgu, talijanski premijer Mario Monti upozorio je u srijedu protiv opasnih podjela u Europskoj uniji izazvanih krizom, ocijenivši da uz južne države članice i Francuska i Njemačka snose velik dio odgovornosti za dužničku krizu jer su razvodnile zajednička fiskalna pravila.

Monti je ocijenio da je pogrešno dijeliti države članice na "dobrice i zlice". Kriza u eurozoni, istaknuo je, stvorila je previše nezadovoljstva i oživila previše stereotipa, podijelivši Europu na centralne i periferne države.

Siromaštvo i socijalna isključenost prijete gotovo četvrtini europskog stanovništva, osobito u središnjoj Europi, objavio je Eurostat. Prema podacima za 2010., tom je riziku izloženo 115 milijuna ljudi, odnosno 23,4 posto stanovništva EU-a.

Najviše su ugroženi stanovnici Bugarske (42 posto), Rumunjske (41 posto) i Latvije (38 posto), a najmanje Češke (14 posto), Švedske i Nizozemske (15 posto) te Austrije, Finske i Luksemburga (17 posto). U Njemačkoj siromaštvo prijeti 19,7 posto stanovnika, a u Francuskoj 19,3 posto, navodi Eurostat.