Traži se autor crteža usred pustinje

crtež

Australski biznismen Dick Smith javno je ponudio nagradu od 5000 australskih dolara (3174 eura) onome tko otkrije autora koji je prije točno 20 godina u Australiji iscrtao u tlu figuru čovjeka dugu, recimo to tako "visoku" 4,2 kilometara". Lik prikazuje aboridžinskog lovca kako se sprema hitnuti bumerang, ukupna duljina svih linija crteža iznosi čak 28 kilometara, a linija crteža širine je 35 metara i mjestimično je izvorno bila dubine do 35 centimetara.

"Čovjeka iz Marreeja", nazvanog po obližnjem gradiću od samo 150 stanovnika, usred sasušene pustoši centralnog dijela države Južna Australija, 700 kilometara sjevernije od grada Adelaide na obali mora, sasvim slučajno je 26. lipnja 1998. otkrio Trevor Wright, dok je letio iznad tog područja svojim helikopterom. Figura je vrlo brzo postala vrlo popularna u Australiji, a uskoro i šire jer je riječ o jednom od najvećih crteža ucrtanom u tlo na cijelom svijetu.

Kako je moguće da se autor uspio održati u tajnosti tijekom 20 godina, zapitao se Smith u emisiji radio stanice ABC Adelaide u ponedjeljak. Danas je "Čovjek iz Marreeja" turistička atrakcija i mnogi plaćaju turističke letove kako bi ga razgledali, jer se s tla naprosto ništa ne primjećuje.

Rašireno je vjerovanje, a i sve upućuje na to, da figura predstavlja Aboridžina u lovu bumerangom.

No, isto tako je iscrtani lik napadno sličan zrcalnom prikazu brončanoj skulpturi Posejdona, poznatoj kao Posejdon iz Artemizija, u stavu bacača koplja u slobodnom pokretu, otkrivenoj u Ateni. Jedan od Australaca koji je pisao o crtežu kod Marreeja, Phil Turner, uvjeren je da se autor, ili vjerojatnije više njih, koristio GPS tehnologijom.

Na putanji linije crteža i danas su vidljivi pobodeni štapovi na svakih 10 metara koji su služili kao orijentacione oznake.
Ako ne bi imao koordinate svog položaja, ne bi imao nikakvu predodžbu nalaziš li se na tlu na nekom od njegovih lijevih nožnih prstiju ili na njegovom laktu. Imajući u vidu da je GPS tehnologija u to vrijeme bila tek u svojim ranim razvojnim fazama, to je apsolutno izvanredno postignuće, kazao je Turner.

1998. bila je godina u kojoj je tadašnji američki potpredsjednik Al Gore tek najavio planove da se GPS sustav podigne na tu razinu da bi mogao pružati i signal za civilni promet, i to prvenstveno za civilni avionski promet. Tek šest godina poslije, i to u studenom 2004., američka tvrtka za proizvodnju telekomunikacijske i druge elektroničke opreme Qualcomm objavila je da je s uspjehom testirala GPS za mobilne telefone.

Unatoč svemu tome netko je 1998. uspio napraviti savršen crtež u tlu onakvih dimenzija za koji je usto, očito, neophodna bila i određena mehanizacija. Ispočetka nisu bili svi oduševljeni crtežom. Lokalni aboridžinski narod Arabana, koji tradicionalno posjeduju to zemljište, smatrali su crtež oskvrnjenjem svoje svete zemlje.

Danas se to donekle promijenilo, dotle da su Arabana urodženici 2016. godine dopustile lokalnm vlastima da adekvatnom mehanizacijom obnove crtež koji je postao skoro nevidljiv uslijed djelovanja sunca, vjetra, kržljavog raslinja i ekstremno rijetkih kiša. O porijeklu crteža vremenom se razvilo nekoliko teorija. Jedna je pikirala na umjetnika sa sjevera Australije Bardiusa Goldberga koji se i inače bavio djelima vidljivima samo iz zraka.

No, on je do svoje smrti 2002. odbijao i priznati i odbiti autorstvo djela dužine 4,2 kilometra. U siječnju 1999. vlastima je anonimni pošiljatelj faksirao poruku o tome gdje mogu naći posebnu ploču s posvetom. Pronašli su je zakopanu na dubini od pet metara, nešto malo južnije od nosa figure. Ploča na sebi nosi malu američku zastavu, olimpijske krugove i citat iz knjige iz 1947. australskog biologa Hedleya H. Finlaysona koji je proučavao, između ostalog, aboridžinski način života.

Čak i sam telefaks nakon kojega su vlasti otkrile ploču, sadržavao je niz izraza koji su upućivali na to da su crtež napravili neki Amerikanci, i to lako moguće pripadnici nekog od američkih kultova. No, mnogi su Australci zbog toliko očitih tragova prema Amerikancima zaključili da mora da je posrijedi namjerno navođenje na krivi trag.

Toliko o ozbiljnijim teorijama. Ostale se, koja u većoj, koja u manjoj mjeri, vrte oko raznih teorija zavjera, pa se između ostalih spominje i australska vojska. Crtež je, u svakom slučaju, tu. Jasno je da je primjer odličnog korištenja tada dostupne tehnologije, usto je i vrlo dobra turistička atrakcija u skoro sasvim pustom kraju. A i sama tajna pridonosi privlačnosti "Čovjeka iz Marreeja".