Gotovo 40 posto Amerikanaca živi na rubu financijske propasti, s obzirom da iznos njihove ušteđevine za "crne dane" odgovara visini njihovih dugova po kreditnim karticama ili je manji od toga, pokazalo je najnovije istraživanje internetskog portala Bankrate.

Kako pišu finski mediji, zbog posljedica digitalne revolucije od jeseni 2016. godine u osnovnim školama Finske učenici neće učiti pisati pisanim slovima, već samo tiskanim.

Minna Harmanen iz finskog ministarstva obrazovanja smatra kako je korištenje pisanog pisma i međusobno spajanje slova za mnoge učenike naporno. Djeca se, smatraju u ministarstvu, koncentriraju na rukopis, a ne na bit, i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg su se odlučili na ovakvu novost u svom obrazovnom sustavu.

Svijet je u godini na izmaku (2014), svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru epidemije ebole, misterioznim zrakoplovnim nesrećama, referendumima o neovisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola stoljeća neprijateljstva.

Nejednakosti između bogatih i siromašnih nisu nikad bile toliko izražene u zemljama OECD-a u 30 godina i zbog toga rast tih zemalja stagnira, tvrdi OECD u izvješću objavljenom u utorak.

U zemljama OECD-a "prihod 10 posto najbogatijeg stanovništva 9,5 puta je veći od prihoda 10 posto najsiromašnijeg", tvrdi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Organizacija ima 34 članice, većinom razvijenih zemalja poput SAD-a, zemalja EU-a, Australije ili Japana, ali i novih snažnih ekonomija poput Meksika, Čilea i Turske. Kina, Brazil i Indija nisu članice OECD-a.

Razlika između bogatih i siromašnih u svijetu danas je na istoj razini kao i dvadesetih godina 19. stoljeća, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U velikom izvješću o globalnom blagostanju u protekla dva stoljeća OECD napominje da je nejednakost dramatično porasla od početka globalizacije 80-ih godina prošlog stoljeća.

Istraživači su proučavali razine primanja u 25 zemalja od 1820. i uspoređivali ih kao da je svijet jedna zemlja.

Ova je ekonomska kriza opet otkrila Marxa jer je pokazala da je kapitalizam u svojoj biti lakom i nečovječan, baš kako ga je Marx etiketirao.

Vlasnici kapitala kod radnika će poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezujući ih pritom na skupe kredite do razine neizdrživosti. Neplaćeni dugovi izazvat će bankrot banaka, koje će se morati nacionalizirati, pa će država onda krenuti putem koji vodi u komunizam - napisao je to Karl Marx još 1867., a ekonomska je kriza upravo taj citat učinila proročanskim.

Znanstvena zajednica godinama se rugala izumitelju Rogeru Sawyeru, koji je tvrdio kako je stvorio motor za svemirska vozila koji ne koristi gorivo. Njegov EmDrive svi su proglasili nemogućim, jer njegov rad krši sve poznate zakone fizike.

Njegov potisnik navodno koristi virtualnu plazmu kvantnog vakuuma, tako što 'odbija mikrovalove unutar zatvorenog prostora.'

Mikrovalove proizvodi struja koju je moguće dobiti sunčevom energijom, a potisnik ne koristi nikakvo drugo gorivo, što znači da krši zakon očuvanja momenta.

Sigurno ste do sada čuli bezbroj priča o tome kako je internet prepun hakera i preopterećen 'malverom,' odnosno sadržajem koji je napravljen da vam krade informacije. Verovjatno ste čuli i priče kako će se sljedeći veliki rat prije voditi 'online, a ne 'offline' i kako se Kina i SAD već bore za nadmoć u cyber svijetu.

Teško je procijeniti koliko je zapravo realna mogućnost cyber-rata jer su učinci hakiranja uglavnom nevidljivi za neiskusno oko.

Iz novog Up&Undergrounda prenosimo prijevod teksta Richarda Seymoura, kritiku pojma "prekarijata" (kojeg je popularizirao Guy Standing, čije predavanje u sklopu 7. Subversive festivala možete poslušati 13.5. u 19h u kinu Europa).

Europski sud pravde saopćio je danas nevažećim Zakon o prikupljanju podataka o komunikacijama građana za potrebe rada sigurnosnih službi.

Sud sa sjedištem u Luksemburgu donio je odluku da Direktiva za zadržavanje podataka dopire predaleko i da ima samo nekoliko sigurnosnih regulativa za zaštitu prava na privatnost, čime se stvara utisak da su "privatni životi podložni neprestanom nadzoru".

Zakon omogućava skladištenje podataka o telefonskim pozivima ili komunikaciji putem interneta u razdoblju od najmanje šest mjeseci radi sprečavanja težih prekršaja, poput terorizma.