Priroda

Očuvanje okoliša, globalno otopljenje - nova formula za nove poreze.

Švedska toliko uspješno reciklira otpad da ga mora uvoziti

kante

Prema posljednjim istraživanjima utvrđeno je da je Švedska veoma uspješna u recikliranju otpada. Ustvari, ova država je počela uvoziti otpad iz drugih država zato što nema više šta prerađivati.

Švedska je jedna od prvih država koja je uvela takse na fosilna goriva 1991. godine te sada koristi uglavnom obnovljivu električnu energiju, prenosi Independent.

Rađanje kemije u svemiru, znanstvenici konačno uočili mitsku česticu

galaksije

Znanstvenici su objavili da su prvi put u svemiru otkrili mitsku česticu nazvanu HeH+ koja bi mogla biti prva molekula formirana u svemiru i koja je označila "rađanje kemije".

Prema općeprihvaćenoj teoriji, svemir je nastao prije 13,8 milijarda godina Velikim praskom. Bio je ispunjen uniformnim plinom, a činili su ga laki elementi kao što su vodik i helij.

Prema toj teoriji, otprilike 100.000 godina poslije, kada su temperature počele padati, molekula HeH+ formirala se iz atoma helija i protona.

Prva 'fotografija' crne rupe

svjetlosni disk

Znanstvenici iz cijelog svijeta predstavili su prve povijesne snimke crne rupe, a to postignuće omogućila je globalna teleskopska mreža u projektu koji će biti ispit za opću teoriju relativnosti Alberta Einsteina.

Crne rupe su fenomenalno gusti nebeski entiteti s gravitacijskim poljima toliko snažnima da iz njih ne može izbiti nikakva materija niti svjetlo i iz tog razloga izvanredno je teško promatrati ih unatoč njihovoj golemoj masi.

Nova teorija bi mogla promijeniti shvaćanje Mjeseca

rover na mjesecu

Široko prihvaćena teorija prema kojoj je mladu Zemlju pogodilo svemirsko tijelo veličine Marsa te je od ostataka nastalih nakon tog udara nastao Mjesec, možda baš i nije točna.

Naime, NASA-ini znanstvenici istražuju teoriju, temeljenu na uzorcima koji su prikupljeni na Mjesecu prije gotovo 50 godina, a prema kojoj je Mjesec zapravo nastao od Zemlje. Točnije od istog materijala kao i Zemlja.

Postoji li crna svjetlost?

prizma

Nitko nije kroz povijest čovječanstva trebao dokazivati kako je Sunce i sunčeva svjetlost glavni izvor života na Zemlji, to su ljudi osjećali i znali od samog početka.

Ali ipak, ljudska je znatiželja stalno nastojala proniknuti u zagonetne tajne sunčeve svjetlosti. Iskorak na tom putu je svakako proučavanje ponašanja loma zrake svjetlosti kroz staklenu prizmu.

Ne znamo zašto Sunce mijenja oblik

sunce

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal, svakih 11 godina Sunce raste i smanjuje se za 1 do 2 kilometra. Moglo bi se gotovo reći da "diše", iako veoma polako.

To su izuzetno slabi "udisaji" i "izdisaji", dok mu dodatni kilometri povećavaju radijus za najviše 0,00029%.

Kao i u slučaju nekoliko nedavnih studija, znanstveni tim se usredotočio na protok plazme koja bježi i vraća se na solarnu površinu. Ispada da frekvencije plazma valova koji se šire preko zvijezde nisu toliko različite od zvučnih valova koje proizvode glazbeni instrumenti.

Na Enceladu prvi dokazi postojanja života u svemiru!

mjesec

Saturnov mjesec Encelad dao je do sada najveći dokaz o postojanju života u Sunčevom sistemu - u gejzirima koji izbijaju kroz njegovu ledenu koru postoje vrlo složene organske molekule kakve su do sada pronađene samo na Zemlji!

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu "Priroda", pokazuje da bi na površini Enceladovog oceana mogao postojati tanak sloj bogat organskim tvarima, sličan onome u površinskom sloju debljine jednog milimetra, koji je karakterističan za zemaljske oceane.

Osim ljudi, oni su jedini koji se dozivaju imenima

dupini

Velike pliskavice jedina su bića osim ljudi koja se dozivaju posebnim imenima, pokazala je studija australskih znanstvenika.

Ta se vrsta dupina koristi 'imenima', odnosno individualnim oblicima skvičanja i zviždanja kako bi prepoznali prijatelje i suparnike u svom društvenom okruženju, rekla je znanstvenica Stephanie King sa Sveučilišta Zapadne Australije nakon proučavanja dupina u zaljevu Shark, 800 kilometara zapadno od Pertha.

Ubili smo 60 posto primata

Čak 60 posto primata, najbližih čovjekovih bioloških predaka, u opasnosti je od izumiranja - upozoravaju znanstvenici i za takvo stanje okrivljuju ljude.

U opasnost su gorile, lemuri, giboni... odnosno više od 500 vrsta primata, dok je brojnost 75 posto primata u opadanju, rezultati su studije objavljene u stručnom časopisu Science Advances.
"Rezultati istraživanja otkrivaju da su stvari ozbiljnije nego što se vjerovalo", ističe profesor antropologije na sveulilištu u Ilinoisu Paul Garber.