Priroda

Očuvanje okoliša, globalno otopljenje - nova formula za nove poreze.

Ne znamo zašto Sunce mijenja oblik

sunce

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal, svakih 11 godina Sunce raste i smanjuje se za 1 do 2 kilometra. Moglo bi se gotovo reći da "diše", iako veoma polako.

To su izuzetno slabi "udisaji" i "izdisaji", dok mu dodatni kilometri povećavaju radijus za najviše 0,00029%.

Kao i u slučaju nekoliko nedavnih studija, znanstveni tim se usredotočio na protok plazme koja bježi i vraća se na solarnu površinu. Ispada da frekvencije plazma valova koji se šire preko zvijezde nisu toliko različite od zvučnih valova koje proizvode glazbeni instrumenti.

Na Enceladu prvi dokazi postojanja života u svemiru!

mjesec

Saturnov mjesec Encelad dao je do sada najveći dokaz o postojanju života u Sunčevom sistemu - u gejzirima koji izbijaju kroz njegovu ledenu koru postoje vrlo složene organske molekule kakve su do sada pronađene samo na Zemlji!

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu "Priroda", pokazuje da bi na površini Enceladovog oceana mogao postojati tanak sloj bogat organskim tvarima, sličan onome u površinskom sloju debljine jednog milimetra, koji je karakterističan za zemaljske oceane.

Osim ljudi, oni su jedini koji se dozivaju imenima

dupini

Velike pliskavice jedina su bića osim ljudi koja se dozivaju posebnim imenima, pokazala je studija australskih znanstvenika.

Ta se vrsta dupina koristi 'imenima', odnosno individualnim oblicima skvičanja i zviždanja kako bi prepoznali prijatelje i suparnike u svom društvenom okruženju, rekla je znanstvenica Stephanie King sa Sveučilišta Zapadne Australije nakon proučavanja dupina u zaljevu Shark, 800 kilometara zapadno od Pertha.

Ubili smo 60 posto primata

Čak 60 posto primata, najbližih čovjekovih bioloških predaka, u opasnosti je od izumiranja - upozoravaju znanstvenici i za takvo stanje okrivljuju ljude.

U opasnost su gorile, lemuri, giboni... odnosno više od 500 vrsta primata, dok je brojnost 75 posto primata u opadanju, rezultati su studije objavljene u stručnom časopisu Science Advances.
"Rezultati istraživanja otkrivaju da su stvari ozbiljnije nego što se vjerovalo", ističe profesor antropologije na sveulilištu u Ilinoisu Paul Garber.

Tibetanci imaju drugačiji DNK od Homo sapiensa

Rasmus Nielsen sa Sveučilišta Berkeley i njegovi suradnici iz laboratorije za istraživanje DNK u Kini tvrde da Tibetanci pripadaju misterioznoj skupini 'Denisonovaca' i da nisu Homo sapiensi.

Misteriozni DNK Tibetanaca pronađen je 2010. godine u Rusiji, a otkrio ga je pustinjak Denis, po kome su i dobili ime. Nielsen je istraživao gen EPAS-1 i otkrio da prirodna selekcija podržava njegov opstanak i nastavak vrste.

Riješen misterij Bermudskog trokuta!?

Otkriće ogromnog podvodnog kratera na dnu Barentsovog mora moglo bi objasniti nestanak brodova u Bermudskom trokutu, a znanstvenici smatraju kako su ovi krateri široki po 800 metara nastali zahvaljujući velikim količinama metana, koji je najvjerojatnije došao s obala plinom bogate Norveške, koje su se dugo taložile da bi na kraju eksplodirale ostavljajući za sobom ogromne rupe.

Područje s kraterima je vjerojatno najveće žarište metana koje se oslobađa u plitkoj morskoj vodi.

Meryl Streep: Svi smo mi Afrikanci

Meryl Streep, predsjednica žirija ovogodišnjeg Berlinalea je na konferenciji za medije održanoj 11. veljače dala izjavu za jednu egipatsku redakciju, kada ju je novinar upitao za njeno mišljenje o arapskoj i sjevernoafričkoj kinematografiji.

Streep je priznala kako nije upoznata o ovoj temi te je pojasnila:
"Igrala sam mnoge različite uloge u mnogo različitih kultura. U svakoj se kulturi nalazi srž humanosti, a uostalom, svi mi potječemo iz Afrike. Svi smo mi Afrikanci, svi smo mi Berlinci", kazala je Streep.

Nagli porast životinjskog i biljnog svijeta u Černobilu

Od nuklearne katastrofe u Černobilu prošlo je skoro 30 godina. Čitavo područje oko elektrane odavno je napušteno, a svi stanovnici okolnih gradova su raseljeni i nije im dopušten povratak. Unatoč mnogim studijama koje su ispitivale ekološke posljedice katastrofe, u znanstvenoj javnosti još nije donesen konsenzus vezan uz to u kojoj je mjeri nesreća utjecala na životinjski svijet tog područja. Prvotna su izvješća išla u prilog tome da su životinje na području oko elektrane teško stradale i da je njihova populacija bitno smanjena.