Prvi put od Drugog svjetskog rata najmanje četiri države Zapada - bez SAD - napisale su ovih dana molbu Pekingu za primitak među osnivače nove Azijske banke za investicije u infrastrukturi (AIIB). Tu banku, od njenog prvog spominjanja 2013., s one strane Atlantika smatraju potencijalnim takmacom Svjetskoj banci, Azijskoj banci za razvoj (osnovanoj 1966) i interesima Washingtona u zoni Pacifika.

Uprkos znanim otporima Washingtona prema AIIB, čiji je prvi memorandum o osnivanju potpisan prošlog listopada, Velika Britanija je prošlog tjedna prva među članicama G-7 poslala pristupnu zamolnicu Pekingu. Neočekivani potez Londona, koji nastoji preteći europske rivale u povezivanju s kineskim financijskim sektorom, izazvao je oštru reakciju Washingtona.
"London je povukao taj potez bukvalno bez ikakvih konsultacija sa SAD. Zabrinuti smo zbog trenda neprestanih ustupaka Kini, što nije najbolji odnos prema sili u usponu", izjavu neimenovanog američkog zvaničnika preneo je "Financial Times".

Kineska državna agencija Sinhua nije bila ništa nježnija u ocjeni američke reakcije.
"Odgovor američke vlade ne predstavlja ništa drugo do djetinjastu paranoju prema Kini", ocijenila je Sinhua.

Predsjednik Svjetske banke Jim Jong Kim, nakon objave odluke Londona, pozdravio je osnivanje Azijske banke za investicije u infrastrukturi.
"Svijet mora daleko više ulagati u razvoj infrastrukture, zbog toga pozdravljamo osnivanje AIIB", ocenio je Jim.

U međuvremenu, Australija je, prošlog vikenda, službeno najavila kako će, nakon odluke Londona, preispitati prvobitni otpor pridruživanju AIIB, prenijeli su australski mediji. I službeni je Pariz potvrdio medijske najave kako će Francuska, Njemačka i Italija takođe tražiti sebi mjesto u sastavu banke s najavljenim osnivačkim kapitalom od 100 milijardi dolara i sjedištem u glavnom gradu Kine.
"Ministarstvo financija potvrđuje sudjelovanje Francuske u priključivanju AIIB", Reutersu je jučer u telefonskom razgovoru potvrdio predstavnik službenog Pariza koji je istakao dogovor o ovom pitanju između Njemačke, Francuske i Italije.

Dva velika europska financijska centra - Luksemburg i Švicarska, kao i Južna Koreja, također razmatraju priključivanje AIIB, tvrdila je jučer Sinhua.

Ohrabrujuće su prve reakcije europskih službenika na najnoviji međunarodni potez vodećeg kvarteta EU - u naglašenom odstupanju od kursa Washingtona.
"Smatram vrlo dobrom odluku da se pridruže (AIIB). Kada bi više članica pristupilo toj banci, bilo bi još i bolje", ocenio je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta. Shulc je istovremeno dodao da bi se novoosnovana banka, s početnim dioničarskim kapitalom od 50 milijardi dolara, morala u budućoj kreditnoj politici "držati međunarodnih standarda".

Profil dioničarskih odnosa i buduća kreditna politika AIIB trebalo bi, prema najavama iz Pekinga, biti zaokruženi do kraja 2015. godine, a pretpostavlja se da bi kineska država mogla imati polovičan udio u dionicama banke. Kina najavljuje da se 26 država (mahom iz Azije i sa Bliskog istoka) već upisalo među osnivače AIIB. Natječaj za prijem novih članova u taj sastav zatvara se krajem mjeseca na okupljanju budućih akcionara u Alma Ati u Kazahstanu. Hoće li pristupne zamolnice europskog kvarteta biti prihvaćene, za sada nije izvjesno.

Najnovije reakcije SAD na novi financijski iskorak Europljana prema Kini i Aziji odmerene su i uzdržane.
"Naša poruka Kinezima je čvrsta potpora investicijama u infrastrukturi, ali tražimo nepogriješive dokaze držanja... visokih standarda na kojima funkcioniraju postojeće međunarodne banke za razvoj... Svaka vlada može odlučiti o tome je li postignut cilj (poštivanja postojećih visokih standarda kreditne politike međunarodnih razvojnih banaka) ako se pridruže prije nego što članovi sporazuma budu razjašnjeni, ili ako sačekaju da prvo vide šta su pravila kada banka počne djelovati", izjavio je Daniel Rasel, pomoćnik američkog državnog tajnika za istočnu Aziju i Pacifik.

Vrijeme će pokazati mogu li SAD, u slučaju osnivanja nove kinesko-azijske banke, sebi priuštiti luksuz ostajanja po strani (uz Japan koji je najavio da neće pisati zamolnicu).