Na današnji dan 1945. godine na Hirošimu je bačena prva atomska bomba u ljudskoj povijesti. Bomba je odnijela više od 200.000 života, a za sobom ostavila oko 100 tisuća ranjenika i smrtonosnu radijaciju.
Tri dana poslije bačena je i druga atomska bomba na Nagasaki. Tim je događajima i završio Drugi svjetski rat. Pokušaji stvaranja nuklearnog oružja službeno su započeli u SAD-u potkraj 1941. godine pod šifrom Projekt Manhattan. Kada je 7. svibnja 1945. kapitulirao Hitlerov Reich, Japan je preostao kao još jedini vojno opravdani nuklearni cilj. Atomska bomba postala je stvarnost 16. srpnja 1945. kada je obavljena prva pokusna eksplozija na pustinjskome poligonu 300 kilometara od Los Alamosa.
Američki predsjednik Harry Truman, koji je naslijedio preminulog predsjednika Roosevelta, susreo se sljedeći dan u Potsdamu sa Staljinom i Churchillom, ustrajavajući na bezuvjetnoj kapitulaciji Japana. Japanski premijer Suzuki potsdamski je sporazum o bezuvjetnoj kapitulaciji odbio kao neprihvatljiv. U SAD-u nije bilo jedinstvenog stajališta o cilju atomskog napada.
General Marshall predlagao je vojni cilj, dok je vojno povjerenstvo, u kojemu su većinu činili civili, zahtijevalo da se atomska bomba baci što prije, nenajavljeno, a da se za cilj izabere neko od većih japanskih industrijskih središta. Atomskom napadu najžešće su se protivili brojni znanstvenici.
Nakon što je predsjednik Truman izdao naređenje za napad, s otoka Tinian 6. kolovoza poletio je američki bombarder B 29, nazvan Enola Gay, s atomskom bombom zvanom Little Boy. U 8.15 sati bačena je bomba koja je 45 sekundi kasnije eksplodirala nad Hirošimom.
Atomskoj bombi dalo je tada potporu oko 85 posto Amerikanaca, a Truman je atomski napad opravdao govoreći o više od milijun američkih vojnika koji bi inače pali u ofenzivi na Japan. Činjenica je da je s atomskim eksplozijama nad Hirošimom i Nagasakijem okončan II. svjetski rat, ali da su atomske gljive bile i prvo znamenje novog svjetskog hladnog rata.
