Nakon što je Monsanto, vodeći američki proizvođač genetski modificiranog sjemena i herbicida, na svojoj internetskoj stranici objavio kako je Bosni i Hercegovini, teško pogođenoj svibanjskim poplavama, donirao sjeme kukuruza vrijedno oko 275.000 dolara te sjemena rajčice, krastavaca i kupusa u vrijednosti oko 75.000 dolara, nadležni u BiH, službeno, o tome još uvijek ne znaju ništa.

"Kompanija Monsanto, vodeći proizvođač konvencionalnog (ne GMO) sjemena u Europi, posvećena je poljoprivrednicima kojima omogućuje da na svojoj zemlji proizvode više čuvajući prirodne resurse, vodu i energiju. Nakon poplava koje su zadesile regiju, Monsanto je u skladu s važećim zakonskim propisima ugroženim područjima donirao "konvencionalno sjeme kukuruza i povrtlarskih kultura", koje će osigurati trenutačnu pomoć kako bi ratari obnovili usjeve i ponovno pokrenuli proizvodnju u ovogodišnjem vegetacijskom ciklusu" - tvrdi se u priopćenju koje je preko agencije Zi-PR Public Relations poslala ova kompanija. No, gdje je to sjeme te tko ga kontrolira i raspoređuje.

U "papirima" ga nema

Prema službenim podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u razdoblju nakon poplava, odnosno od 15. svibnja do 15. lipnja, u BiH je ukupno uvezeno 177,6 tona kukuruza ukupne vrijednosti oko 1,3 milijuna maraka. Gotovo cjelokupni uvoz odnosi se na pravne subjekte. Zabilježena su i dva uvoza koja se ne odnose na pravne subjekte koji posluju u BiH. Jedan je stigao od Regionalnoga spasilačkog zapovjedništva (Landesrettungskommando) Crvenog križa iz Beča i to u količini od 1,5 tona. Drugi je stigao iz Srbije od Udruge Petrovaradin iz Novog Sada u iznosu od sedam tona. Ukupna vrijednost oba uvoza je oko 4000 maraka.

"Prema evidenciji UNO-a, nigdje se ne spominje da je riječ o sjemenu kukuruza kompanije Monsanto" - naglasio je u izjavi Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kažu kako još uvijek provjeravaju tu informaciju o navodnoj donaciji Monsanta, koju je, podsjetimo, prvu objavio upravo Dnevni list. I njihovi kolege iz Federacije BiH kažu kako još uvijek nemaju o tome informacije. Osim što je nejasno je li ili nije to sjeme ušlo u BiH, jer ono nije kao takvo zavedeno, cijelu zbrku pokrenulo je i pitanje nadležnosti kod uvoza i kontrole tog i drugog sjemena u BiH.

Uprave, ministarstva, inspektorati

Zanimljivo je kako je u skladu sa Zakonom o genetički modificiranim organizmima za stavljanje u promet reprodukcijskoj materijala koji potječe ili sadrži GMO nadležna Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, ali uz suglasnost entiteta, županija i Brčko Distrikta BiH, odnosno njihovih tijela nadležnih za oblast poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. No, iz Uprave, koja djeluje kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ističu i kako nije u njihovoj nadležnosti izdavanje dozvole za uvoz, primjerice, kukuruza, pa tako nemaju ni podatke o uvozu ove poljoprivredne kulture.

"Suglasnosti za uvoz kukuruza daju entitetska ministarstva poljoprivrede. Ističemo kako kontrolu sjemena i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka pri uvozu vrše fitosanitarni inspektori inspektorata entiteta i Brčko Distrikta BiH. Podatke o uvozu sjemena namijenjenog za donacije možete potražiti od entitetskih ministarstava poljoprivrede i Odjeljenja za poljoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH" - kazala je Veselinka Ećimović, glasnogovornica ove uprave. Naglašava i kako uvoz GMO sjemena u BiH nije dopušten i da do sada nikome u BiH nije izdana dozvola za stavljanje u promet GMO sjemena, a na osnovi Zakona o GMO-u.
"Nemamo bilo kakva saznanja od bilo kojeg nadležnog tijela da je bilo uvoza GMO sjemena u BiH" - navodi Ećimović.

Samo raditi po zakonu

Resorni ministar i dopredsjednik u Vladi FBiH Jerko Ivanković Lijanović kaže pak kako uvoz sjemena regulira Vijeće ministara BiH i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja.
"Mi nemamo ništa s uvozom i raspodjelom, s obzirom na to da nemamo ni resurse kako bismo se time bavili. Time se bavi Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH na čelu s ministrom Borisom Tučićem" - kaže Ivanković Lijanović. Naglašava kako ministarstvo nema informacija o navodnoj donaciji genetski modificiranog kukuruza kompanije Monsanto i dodaje kako sve donacije, pa tako i sjemena, moraju proći proceduru i biti po zakonima, kao i sve komercijalne robe.
"Ne bi se smio dopustiti uvoz nečeg što bi bilo suprotno propisima i što nije odobreno u BiH. Nadam se da nadležne inspekcije i Uprava za neizravno oporezivanje vode strogo računa o tome. Ono što ne bi smjelo ući redovitim, ne bi smjelo ući ni nekim drugim, pa tako ni humanitarnim putom" - kaže resorni federalni ministar.

Navodi i kako će Vlada FBiH pomoći poljoprivrednicima u područjima ugroženim poplavama i da je dio pomoći već upućen preko Ministarstva raseljenih i izbjeglih. Stožer civilne zaštite je razmatrao potrebe i angažirao se u ovom poslu.
"Programom poticaja za poljoprivredu smo jučer (četvrtak) raspodijelili i osigurali tri milijuna maraka koja će se izravno uporabiti za pomoć ugroženim područjima" - kaže Ivanković Lijanović.

Iskorištavanje tuđe nesreće

Kompanija Monsanto, s kojom se vežu brojne kontroverze diljem svijeta, posebice u nerazvijenim zemljama i onima u razvoju i s kojom više desetljeća pravnu bitku vode zemlje poput Brazila, ali i zemlje Europske unije, do sada nije imala većeg prolaza u Bosni i Hercegovini. Katastrofa koja je pogodila prošlog mjeseca našu zemlju bila im je na neki način ulaznica i na naše tržište. Isto je Monsanto radio i nakon potresa na Haitiju, ali i u brojnim drugim siromašnim i zemljama u razvoju.

Pritisak na vlade

Na području EU-a u ovim je trenucima ukupno 14 genetski modificiranih kultura u postupku traženja odobrenja za sadnju. Većinu proizvodi Monsanto koje su otporne na njihov herbicid glifosat. Usprkos nedostatku kompletne kontrole uslijed otvorenih granica, do sada je većina Europe uspješno odolijevala sadnji GMO sjemena. Tijekom afere WikiLeaks objavljeno je na tisuće prepiski američkih veleposlanika u kojima se vidi kako su čak lobirali da se kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju kazni EU.

Kako radi moćni Monsanto

Genetski modificirano sjeme često uništava lokalne kulture, primjerice, pšenice i to ne samo na području na kojem je posijano, jer se ono nezaustavljivo širi na šira područja. Iskustva s takvim sjemenom govore da se obično radi o sjemenu za jednu godinu, što znači kako su farmeri veći iduće godine prisiljeni od Monsanta ponovno nabavljati to sjeme i ovaj put dobro platiti za njega! Herbicidi na bazi glifosata kojeg Monsanto proizvodi na milijune tone, u vrlo su uskoj vezi s genetski modificiranim usjevima. Prema mnogim studijama, glifosat ima izrazito negativne učinke na ljudsko zdravlje. Izaziva bolesti poput raka te endokrinih i genetskih poremećaja.