Kada je krajem listopada britanski list The Guardian objavio kako dokumenti Edwarda Snowdena potvrđuju da je Agencija za Nacionalnu Sigurnost (NSA) špijunirala ukupno 35 svjetskih lidera, novinar Glenn Greenwald, kojem je Edward Snowden dostavio dokumente NSA, izjavio je kako su 'aktualne objave samo vrh ledenog brijega'. Odmah potom direktor NSA, general Keith Alexander, pred Kongresom bez trunke srama tvrdi kako su medijski izvještaji o špijuniranju saveznika 'potpuno pogrešni' i da su to 'informacije koje SAD i njegovi NATO saveznici prikupljaju u svrhu obrane i potpore vojnih operacija', čime je praktično negirao masovni nadzor državljana Francuske, Španjolske i Italije, dok Njemačku nije spomenuo.

Barack Obama: "Prekinuti nadzor sjedišta Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke"

Samo dan poslije iznošenja neistinitih tvrdnji pred američkim Kongresom i cjelokupnom javnošću koja je pratila izlaganje prvog čovjeka NSA, Reuters navodi 'kako je Barack Obama zapovjedio da se prestanu nadzirati sjedišta Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u New Yorku'. Takva zapovijed govori da je obustavljen nadzor koji je bio u tijeku nad ovim, iako pod potpunim nadzorom moćnika s Wall Streeta i Washingtona, ipak međunarodnim institucijama.

30. listopada Reuters piše kako je 'najnovija mjera poduzeta od strane Bijele kuće pokušaj da pokaže svoju spremnost da nakon objava Edwarda Snowdena ograniči špijuniranje na širokoj skali'.

Neimenovani visoki američki dužnosnik je izjavio za Reuters da je predsjednik obustavio špijunažu u posljednjih nekoliko tjedana, a jedan od čelnika obavještajne agencije NSA je potvrdio 'kako SAD više ne obavlja elektronički nadzor nad sjedištem Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu'. O ovom skandalu se službeno nisu očitovali niti MMF, ni Svjetska banka, kao ni ured ravnatelja NSA.

'Mislim da je dobra ideja da se smanji nadzor ciljeva koji imaju veze s ekonomijom. Nama je neprijatelj terorizam i trebali bismo se usredotočiti na to da sve svoje resurse koristimo za borbu protiv Al Qaede i njenih podružnica', za Reuters je izjavio profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Georgia i bivši član kongresnog odbora Loch K. Johnson.

New York Times objavio tajne dokumente NSA

Iako se činilo kako se bura polako stišava, muke Baracka Obame i Agencije za Nacionalnu Sigurnost ne prestaju ovdje. New York Times 02. studenog objavljuje analizu od sedam stranica u kojoj navodi kako je NSA iz operativnih sjedišta u Velikoj Britaniji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji s posebnom pozornošću masovno špijunirala 17 svjetskih zemalja: Kina, Rusija, Francuska, Njemačka, Japan, Iran, Izrael, Saudijska Arabija, Sjeverna Koreja, Afganistan, Irak, Venezuela, Sirija, Turska, Meksiko, Indija i Pakistan.

Razlozi za nadzor su bili različiti i tisuće tajnih dokumenata NSA potvrđuju kako su s nevjerojatnom sposobnošću prisluškivali i hakirali vlade i pojedince diljem svijeta, a sve kako bi se doznale njihove najveće tajne. Kada je riječ o saveznicima, oni su se nadzirali kako bi se 'stekla diplomatska prednost' i u tu skupinu spadaju npr. Francuska i Njemačka. U drugoj su skupini zemlje koje su špijunirane kako bi SAD bio korak naprijed u ekonomiji i tehnološkim dostignućima, a tu spadaju zemlje kao Brazil, Japan i Južna Koreja. Korejski dnevni list The Hankyoreh piše kako će službeni Seul od Washingtona tražiti da se očituje o svakom pojedinačnom navodu iz analize koju je objavio New York Times i za sve što se bude negiralo, za to će tražiti materijalne dokaze.

Potom imamo zemlje kao što su Rusija, Kina, Iran i druge, koje su se osim iz ekonomskih i diplomatskih nadzirale i iz geostrateških razloga. Snowdenovi dokumenti otkrivaju i kako je NSA svoje informacije dijelila svakome tko je to tražio i njima su se služili Ministarstvo obrane, State Department, FBI, CIA, Ured za domovinsku sigurnost (Homeland Security Department), ali i Ured za energiju (Energy Department), Ured za trgovinu (Commerce Department), Američko trgovinsko predstavništvo (US Trade Representative) i mnogi drugi.

Očigledno da se tek nakon analize NYT počinju naslućivati pravi razmjeri špijunskih aktivnosti NSA i koliki je udarac Edward Snowden zadao Baracku Obami i američkoj administraciji, za koju je jedan američki državni dužnosnik izjavio 'kako je šlampava i da ne zaslužuje ništa bolje, budući da im je jedan mladić bez završenog fakulteta i dugogodišnjeg obavještajnog iskustva uspio pokrasti tolike podatke'.

Novinar Glenn Greenwald je prije izlaganja generala Keitha Alexandera pred Kongresom izjavio kako su objave koje su do tada bile dostupne javnosti 'samo vrh ledenog brijega', a zabrinutost bivših obavještajaca govori kako je bio u pravu.

Matthew M. Aid, bivši obavještajac i povjesničar, te autor knjige o NSA, kaže da ovakvo što nije zabilježeno u američkoj povijesti i da ovakav izljev neprijateljstva prema američkoj sigurnosnoj agenciji koji dolazi sa svih strana svijeta nikada nije zabilježen.

'Ovo što se misli o NSA, to je katastrofa. Svaka nova objava samo još više jača zahtjeve da agenciju treba obuzdati i ograničiti, a to će za sobom povući posljedice u političkom i operativnom smislu', rekao je Matthew M. Aid.

U dosadašnjim optužbama na račun NSA se uglavnom pozivalo na Snowdenove dokumente, bez da ih se objavljivalo u javnosti. New York Times je otišao korak dalje i istoga dana je uporedo s analizom objavio i tajne dokumente koji potvrđuju ono što je Scott Shane, novinar i ekspert za rad obavještajnih službi, u opširnoj analizi naveo u američkom dnevnom listu.

Venezuela godinama jedan od prioriteta špijunskih aktivnosti NSA

Do sada smo čuli mišljenja njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Hollandea, nakon objave NYT i Južne Koreje, japanski premijer Shinzo Abe također traži objašnjenja, Brazil i Meksiko su reagirali među prvima, a nakon izlistavanja tajnih dokumenata može se očekivati lavina poziva Bijeloj kući u kojoj će se tražiti dodatna objašnjenja od Baracka Obame. Iako su državni dužnosnici u Caracasu znali da su godinama pod prismotrom, nakon novih informacija koji otkrivaju razmjere sustavnog špijuniranja službeno se oglasila Venezuela.

Tajni dokumenti NSA koji su objavljeni 02. studenog ukazuju da je Venezuela godinama jedan od primarnih ciljeva rada američke obavještajne službe i američka administracija je nad tom zemljom vršila nadzor kako bi pod svaku cijenu spriječila regionalni utjecaj vlade Huga Chaveza, kasnije Nicolasa Madura. Iz tajnih spisa se vidi kako je od 2007. u okviru sustava SIGINT (signal intelligence), a na temelju kojega je razrađen plan za razdoblje od 2008. do 2013. godine, Venezuela u bila među šest zemalja koje su na listi prioriteta NSA.

U dokumentu 'Lista strateških misija' (US SIGNT 2007. Strategic Mission List) opisuje se 16 'tematskih prioriteta' i tu su zemlje koje su nadzirane zbog terorizma, američke nacionalne sigurnosti i posjedovanja oružja za masovno uništenje. Potom se posebno izdvaja 'šest trajnih ciljeva' u koje spadaju šest zemalja prema kojima zbog strateške važnosti NSA treba usmjeriti posebnu strategiju u provedbi špijunskih aktivnosti. Venezuela spada u tu 'šestorku', kao i u dobar dio 16 'tematskih cjelina'. Ostali iz skupine 'trajnih ciljeva' u to vrijeme su Rusija, Kina, Iran, Irak i Sjeverna Koreja.

Cilj NSA od 2007. je 'spriječiti Venezuelu da se sa svojim bolivarskim projektom nametne kao regionalni lider kako ne bi negativno utjecala na globalne interese Sjedinjenih Država'.

NSA se fokusirala na Venezuelu zbog 'napretka kojeg ostvaruje Hugo Chavez u postizanju strateških ciljeve u energetskom i gospodarskom sektoru,što mu daje posebnu težinu u ideološkom smislu'. Te se godine u Sjedinjenim Državama odlučilo da se 'posveti veća pažnja u procjeni stabilnosti režima, a posebno u energetskom sektoru, kao i jačanju veza između Venzuele i Irana, Kube, Kine i Rusije'.

Nakon toga je NSA razradila strateški plan za razdoblje 2008.-2013. (U SIGINT Mission Strategic Plan FY 2008-2013) i Venezuela se pojavljuje kao prioritet i skoro u svih 'tematskih cjelina'. U području političke stabilnosti cilj NSA je bio 'upozoriti istovremeno s bilo kojim oblikom koji ukazuje na moguću političku nestabilnost u Venezueli i Boliviji, kao i o razvoju bolivarskog projekta'. Venezuela je navedena kao potencijalni izvor nestabilnosti i krizno žarište odakle se napetosti ili sukobi mogu proširiti na cijelu regiju. NYT piše kako je NSA nadzirala putove novca, odnosno milijarde dolara razmjene između Caracasa i Pekinga koji su isplaćeni za radarske sustave i naftna istraživanja, potom Moskvi za nove MIG-ove i protuzračne projektile, a Iran je od Venezuele dobio novac za izgradnju tvornice bespilotnih letjelica. Američka obavještajna agencija je imala uvid u venezuelansko ministarstvo financija, nadzirala svu elektronsku poštu 10 prvih ljudi u državi.

Caracas: 'Na ovoj se razini ne špijunira iz zabave, nego onda kada slijedi otvoreni rat'

Ministar vanjskih poslova Venezuele, Elias Jaua, nove objave je komentirao 'kako nije iznenađen i da je to razlog zbog čega su odnosi Venezuele sa Sjedinjenim Državama takvi kakvi jesu'. Podsjetimo da Venezuela i SAD nemaju veleposlanike od 2010., a u listopadu ove godine je vlada u Caracasu protjerala trojicu američkih diplomata s optužbom da su radili na destabilizaciji zemlje.

'To što je Venezuela jedan od ciljeva američkog špijuniranja ništa me ne čudi, budući da posjeduje ogromno bogatstvo prirodnih resursa. Bilo kojoj zemlji kojoj opadaju rezerve nafte, a ne jača kapacitete za proizvodnju energije, Venezuela je primamljiva', rekao je na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova Miguel Torres Rodriguez i dodao 'kako se u financijskom, energetskom/gospodarskom i sigurnosnom sektoru ne špijunira iz zabave, nego onda kada se iza toga misli krenuti u otvoreni rat', prenosi Agencia Venezolana de Noticias.

Posljednja istraživanja govore da nije samo NSA omrznuta u cijelom svijetu, nego i sam predsjednik Barack Obama koji u je u Njemačkoj postao jedan od najnepopularnijih svjetskih državnika. Za Obamu je to veliki udarac o čemu najbolje govori prilog CNN-a u kojem se vidi Obama kako nedavno u Berlinu govori iza neprobojnog stakala, dok je na veličanstvenom skupu 2008. govorio slobodno pred skoro 200 000 ljudi.

Alan Rusbridger , glavni urednik The Guardiana, izjavio je u New Yorku 'kako ni Orwell nije mogao zamisliti bolji koncept sveobuhvatnog nadzora od ovog kojeg prakticira NSA'.

'Naprosto je zadivljujuće kako život može biti proživljen uz tolika ograničenja ljudskih sloboda. NSA nikad ne spominje totalitarizam, ali je ova infrastruktura tako stvorena da je to neminovno ako padne u pogrešne ruke', rekao je Alan Rusbridger.

Rusbridger je rekao 'kako se svijet glede špijunaže neusporedivo promijenio u posljednjih 15 godina i kako velike agencije cijelu populaciju drže pod nekim oblikom nadzora, a njihova sposobnost da koriste inženjering usavršavanje sustava za praćenje i nadzor je, zapanjujuća'.

Urednik The Guardiana je odbacio optužbe Obamine administracije da se njegov list najviše okoristio 'napuhavanjem cijele ove priče'.

Je li se The Guardian okoristio ili ne, to ne znamo, ali zato sa sigurnošću možemo tvrditi tko je sigurni gubitnik u očima svjetske javnosti.