Portal msn.com odabrao je sjajna djela koja su neizbježna za sve ljubitelje savremene književnosti.
Naime, predlažu 10 književnih djela koja su u posljednjih 13 godina, nakon ulaska u novi milenijum, imala najveći odjek u javnosti te su se najčešće nalazila na vrhovima čitalačkih ljestvica.
2666, Roberto Bolano (2008)
Engleski prevod 898 stranica romana 2666 pojavio se pet godina nakon smrti autora od otkazivanja jetre. To je Bolanovo remek-djelo koje sadrži snažne priče, upečatljive uvide i kritike nikad riješenog ubistva stotina žena u gradu Santa Tereza, u pustinji Sonori, blizu teksaške granice. Roman je dobio jednoglasne pohvale kritike, a prozvali su ga, ne samo najvećim romanom na španskom jeziku ove decenije, nego i jednim od međaša koji određuju cijelu jednu književnost.
"Bijeli zubi", Zadi Smit (2000)
Debitantski roman mlade autorke (objavila ga je kad je imala samo 24 godine), smješten u sjeverozapadni London, hronika je tri generacije dvije porodice imigranata iz Bangladeša i Jamajke u kojoj su na nezaboravan način raskrinkane sve vrste religijskih ekstremizama. Roman je samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanja postao kultni bestseler.
"Cesta", Kormak Mekarti (2006)
Za "Pulicerom" nagrađen roman Mekarti je ideju dobio šetajući sa sinom kroz El Paso i zamišljajući kako će svijet izgledati za pedeset godina. U toj postnuklearnoj budućnosti svijet je zastrašujuće mjesto, sve je spaljeno i opljačkano, a rijetki preživjeli organizovani su u pomahnitale kanibalističke horde. Kritičar Harold Blum autora naziva jednim od četiri najveća američka pisca svog vremena: zajedno s Tomasom Pinčonom, Donom Delilom i Filom Rotom.
"The Human Stain", Filip Rot (2000)
Iako je Rot napisao osam odličnih romana, "The Human Stain" s pravom nosi titulu njegovog remek-djela. Smjestio je radnju u period kad je otkrivena "prljava tajna" Bila Klintona te je napisao najbolji roman o seksu, skandalu i zabludi političke korektnosti u doba "velikog trenutka Levinski".
"Korekcije", Džonatan Francen (2001)
Prvi pravi roman novog milenijuma, kako je jedan književni kritičar već nazvao "Korekcije" američkog pisca Džonatana Francena, gotovo da je nadmašio tolstojevski tip književne mašte. Junaci Francenovog romana proživljavaju teške trenutke - od mučnog razotkrivanja seksualnih identiteta, izbacivanja s fakulteta do Parkinsonove bolesti i sveobuhvatnog moralnog haosa.
"Tvrđava samoće", Džonatan Letem (2003)
Kroz priču o odrastanju i prijateljstvu dvojice dječaka, bijelca Dilana Ebdusa i Afroamerikanca Mingusa Rudea, Letem je dao fascinantan pogled na sedamdesete, na Njujork, herojsko vrijeme stripa, panka, grafita, ali i doba kreka. "Tvrđava samoće" veliki je roman o Americi i svijetu, roman koji oslikava svijet onakvim kakav on jeste, u kojem, uprkos svemu, postoje veliko prijateljstvo i ideali: roman koji je odmah po objavljivanju postao kultna knjiga našeg vremena, do sada prevedena na više od 15 jezika.
"Pastoralia", Džordž Saunders (2000)
Sama naslovna priča zbirke o depresivnim nepovezanim analizama zaposlenika distopijskog zabavnog parka bila je dokaz da je savremena američka književnost dobila novog kralja literarne tragikomedije.
"Runaway", Alis Munro (2004)
U bilo kojoj od pet zbirki priča koje je objavila u posljednjih 13 godina Alis Munro dokazuje da je vrhunski majstor pripovijedanja, po preciznosti i snazi opisa, bez obzira na to prikazuje li brak koji se urušava, okrutnosti djetinjstva ili romantične iluzije o nerealizovanim ljubavima. Male i velike tračeve uvezuje u neočekivane i često komplikovane konstrukcije, dovoljne u ponekim pričama da ponesu i čitav roman.
"Austerlitz", V.G. Sebald (2001)
U "Austerlitzu" autor zamagljuje linije između fikcije i realnosti, između romana i memoara, a svaki odlomak ima svoju posebnu snagu i posebnu svrhu. Sebald prati priču čudaka bez korijena, koji u ljudskome svijetu više ne može pronaći dom. Pronalazi put u njegovu prošlost, koja iznenadno oživi u bogatom izrazu ovog izrazitog pripovjedača.
"Atlas oblaka", Dejvid Mičel (2004)
"Atlas oblaka" izrazit je roman satkan od šest pripovjednih niti u kojem se muzikalno virtuozno i jezično raskošno isprepleću naučna fantastika, politički triler i istorijski pastiš. Priča seže u 19. vijek, kolonijalizam i divljaštvo na ostrvima Pacifika te unaprijed u mračnu budućnost, pokraj sloma civilizacije. Zahvaljujući nagrađivanom "Atlasu oblaka", Mičel postaje velika književna zvijezda.
