Sustav moći - Noam Chomsky i u hrvatskim knjižarama

profil

Knjiga razgovora Davida Barsamiana s Noamom Chomskim, Sustav moći, s podnaslovom Razgovori o globalnim demokratskim pobunama i novim izazovima pred američkim imperijem, u izdanju Naklade Ljevak u biblioteci Book Marker publicističko je štivo koje u formi pregnantnih intervjua predstavlja aktualna razmišljanja jednoga od najzanimljivijih suvremenih mislilaca, i to o gorućim globalnim temama.

David Barsamian, poznat kao direktor često prenošena i citirana radijskoga programa Alternative radio, obaviješteni je intervjuer tipa sugovornika koji u potpunosti odgovara Noamu Chomskome pa se tako u rečenoj knjizi Sustav moći zorno dokazuje zašto intervju kao novinarska forma može biti elitna medijska vrsta ako su posrijedi meritorni protagonisti, jednako pitači, kao i odgovarači.

Barsamianova pitanja otkrivaju njegovu bazičnu pripremljenost i poznavanje problema koji se raspravljaju u dijalogu s Chomskim. On očito zna do koje je mjere raspravljivosti u posljednjim istupima došao njegov uvaženi sugovornik o određenoj temi i pitanje mu je formulirano tako da odgovor može zadovoljiti ne samo njega, kao pitača u ime javnosti, nego i samoga odgovarača, koji pojedine misli može rekapitulirati za one koji dotad nisu bili upoznati s njima.

Sve te globalne fenomenološke postavke, sociopolitičke dijagnoze kognitivnog znanstvenika Noama Chomskog, sva njegova interdisciplinarnost u spoznavanju problematika svekolikog suvremenog svijeta, prožeta sveopćim krizama, u ovoj intervjuerskoj knjizi prezentira se pristupačno i uvjerljivo te za raznolike strate suvremenog čitateljstva.

To je i razlog zbog kojeg Chomsky i na pola devete dekade života ostaje poligeneracijski guru planetarnoga dosega, i to s porukama i za budućnost. Treba imati na umu pritom da on kao poznat politički aktivist djeluje od šezdesetih, od doba Vijetnamskog rata. Kao istaknuta ličnost američke ljevice iznosi sve nepobitne argumente protiv rata i teško optužuje SAD zbog opće imperijalne vanjske politike i tad i sad. Posebice se pročuo tezom da je SAD zapravo najveći svjetski terorist, a da to nisu oni protiv kojih se vode ratovi protiv terorizma.

U zbirci razgovora o kojoj je ovdje riječ, vođenih u razdoblju od 2010. do 2012. godine, Noam Chomsky najneposrednije odgovara i na širok spektar civilizacijskih odsudnih pitanja, i to tako da izrazito kritičko-analitičkom metodom dolazi do originalnih, nerijetko začudnih objasnidbenih sinkretizama. Komentirajući tako najvažnije probleme unutrašnje politike SAD-a, a mnogi od tih u cijelome svijetu postaju automatski vanjskopolitičkim, on se odreda bavi fatumski ozbiljnim temama, kao što su rečeni novi američki imperijalizam, kakvi su izgledi demokracije u arapskome svijetu, što karakterizira financijska kriza u Europi, što je uzrok propasti američkog javnog školstva i uopće propadanja političkih institucija u Americi i svijetu te koji je doseg u najmanju ruku neočekivana i neobična društvenopolitičkog pokreta u Americi - Occupy.

Chomsky sve te kompleksne teme i dileme izlaže jezgrovito te počesto s preciznom povijesnom retrospektivom. Nadoknađuju tako ti u knjizi objavljeni intervjui posvemašnju insuficijenciju komentatorskoga vanjskopolitičkog štiva u hrvatskim tiskanim medijima nakon što je, odmah nakon stranica kulture, malo po malo reduciran i prostor vanjske politike u dnevnicima, a koji je onda uglavnom i preimenovan u rubrike nazvane Svijet i slično, tj. prečarobiran je u svenazočni infotainmnet, instant ersatz za sve ono vrijedno u novinama čega već dugo nema. Na Barsamianovo retrospektivno pitanje o godini 1968, kad se u Francuskoj pojavila krilatica "Tražimo nemoguće", što on pamti o tom razdoblju, a da može imati određeno značenje i za današnje zbivanje, Chomsky odgovara: 'Ti događaji u Francuskoj bili su znakoviti".

h-alter.org