Ljudska prava sve su ugroženija razgranatom mrežom kamera kojom su "zapljusnuti" svi veći svjetski gradovi, a društvena mreža Facebook predstavlja možda najsofisticiraniji način za kontrolu i zloupotrebu ličnih podataka, tvrde borci za zaštitu ljudskih prava.

Jedva da je još uopšte moguće u nekom gradu proći neopaženo i anonimno. Željezničke stanice, podzemne željeznice, banke, trgovinske kuće, javne priredbe - sve su to mjesta gdje je neko snimljen.

Jedino je pitanje: Šta je pravi motiv onoga ko snima? Hoće li upotrijebiti kompjuterski program koji će automatski sa snimljenim licem povezati ime i adresu? Možda ga zanima i porodično i imovinsko stanje? Ljudi postaju nezaštićeni.

U Londonu već godinama kamere, postavljene na svim važnijim ulicama, snimaju baš sve i svakoga. Ali, nije poznato šta se radi sa svim tim snimcima.

Iz obavještajnih krugova je "procurilo" da su nadležni zaista namjeravali da snimke "proguraju" kroz kompjutere u kojima bi posebni programi "prepoznali" svaku osobu i povezali je sa konkretnim imenom i prezimenom i mogućim dosijeom u policiji.

Ipak, tvrdi se da ima ozbiljnih problema s tim sistemom za prepoznavanje lica i da kompjuter tek donekle uspijeva da prepozna neku osobu.

Joahim Kihler sa uglednog njemačkog instituta Frauenhofer tvrdi da kompjuter ima sve više problema kako se povećava broj lica u njegovoj bazi podataka.

Drugim riječima, između dvije osobe kompjuter će gotovo sigurno pogoditi ko je ko. Kod 50 osoba biće tačan u 90 posto slučajeva, ali već kod 500 osoba u bazi podataka, tvrdi Kihler, tačnost će biti još jedva pedeset odsto.

Utoliko je nadzor milionske metropole poput Londona još nemoguć. Ali, mnogi upozoravaju da je teško reći da li je sve baš tako nepouzdano s obzirom na milijarde eura koji se upravo u tu svrhu troše sa obje strane Atlantika.

Roterdam je još 2010. objavio da će uvesti ovaj postupak u određene linije gradskog prevoza da bi smanjio broj razbojništava i vandalizma.

Za najpoznatiji primjer apsolutne kontrole građana krivi su - i sami građani.

Socijalna mreža Facebook pozvala je svoje korisnike da sami "poprave" svoj profil da bi ga kompjuter mogao prepoznati na bilo kojoj fotograFiji.

Tek na veliku "viku" zaštitnika ljudskih prava u Evropi Facebook je obustavio tu praksu, ali samo u Evropi.

Povjerenik za zaštitu ličnih podataka u Hamburgu Johan Kaspar posebno ističe ovu socijalnu mrežu kao predvodnika u "društvo potpunog nadzora svih građana" i naziva ga "Velikim bratom".

Kaspar ukazuje da će Facebook obrisati podatke koje je prikupio u Evropi - ali ko može vjerovati na riječ toj američkoj firmi?

Upravo je ta socijalna mreža idealna platforma da poveže fotografiju sa ličnim podacima koje su mnogi lakovjerno povjerili Facebooku.

Te podatke je moguće prodati onome ko je zainteresovan: od obavještajnih službi do propagandnih agencija i kancelarija za direktan marketing