Predstavnici 190 zemalja o Kyotu II

planet

Na konferenciji u Dohi trebala bi se pokrenuti druga faza Protokola iz Kyota, jedinog službenog dokumenta koji države potpisnice obvezuje na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova

Skup će trajati od 26. studenoga do 7. prosinca, a 4. prosinca predstavnicima bi se trebalo pridružiti stotinjak ministara i zaključiti sporazum. Druga faza Kyota bila bi nastavak mukotrpnih napora Ujedinjenih naroda da se zaustavi globalno zagrijavanje koje izaziva klimatske promjene.

Zadnjih dana zaredala su upozorenja. Svjetska banka upozorila je da će globalno zagrijavanje rasti za četiri stupnja celzija do 2060, te izazvati niz prirodnih katastrofa koje će najteže pogoditi upravo najsiromašnije zemlje. Postotak ispuštanja plinova s učinkom staklenika dosegnuo je 2011. najvišu razinu. UN je upozorio da je svijet daleko od ispunjenja zacrtanog cilja da zagrijavanje planeta ograniči na dva stupnja. Ako se planet bude zagrijavao iznad te razine, svijetu prijete nekontrolirane posljedice, kažu stručnjaci.

Protokol iz Kyota jedini je pravno obvezujući instrument za industrijski razvijene zemlje da smanje ispuštanje stakleničkih plinova. Izuzetak su Sjedinjene Države koje nisu potpisale Protokol iz Kyota. Na zadnjoj UN-ovoj konferenciji o klimi 2011. u južnoafričkome gradu Durbanu sudionici su se suglasili pokrenuti nastavak Kyota. No ta je odluka simbolična, jer se Kanada povukla iz sporazuma, a Japan i Rusija najavili su da neće pregovarati o nastavku. Tako bi Kyoto 2 obvezivao samo zemlje Europske unije i Australiju koje emitiraju zajedno tek 15 posto svih stakleničkih plinova u svijetu.

"Taj instrument ne donosi velike promjene u stvarnom svijetu, no produljenje njegove valjanosti važno je da bismo se suprotstavili nepovjerenju koje zemlje juga planeta gaje prema sjeveru", rekla je uoči skupa u Dohi Christiana Figueres, glavna pregovarateljica UN-a o klimi. Globalni i ambiciozni sporazum koji bi uključio sve zemlje, a među njima i dva najveća onečišćivača na planetu: Sjedinjene Države i Kinu, trebao bi biti potpisan 2015. te stupiti na snagu 2020. godine. Rasprava o pravnom obliku takvog sporazuma trebala bi početi upravo u Dohi.

No zemlje juga, a napose mali otoci, najizloženiji klimatskim promjenama jer one izazivaju rast razine mora koje ih može potopiti, ne žele čekati još osam godina. "Vrijeme nije na našoj strani", rekla je predstavnica Saveza malih otočnih država Marlene Moses koja se nada "da će tragično iskustvo, primjerice uragana Sandy, potaknuti one koji oklijevaju na puni angažman".

Ubrzo nakon reizbora za predsjednika SAD-a Barack Obama obećao je brzo se angažirati u naporima za smanjenje emisija ugljičnog dioksida. No njegovo obećanje moglo bi se slomiti na otporu Kongresa kojim dominiraju republikanci neskloni takvu angažmanu. Potpisan 1997, Protokol iz Kyota obvezuje potpisnice na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova za 5,2 posto od 2008. do 2012. u odnosu na razine iz 1990. Ta obveza je podijeljena je na četrdesetak industrijaliziranih zemalja. Europska unija trebala je smanjiti emisije za osam posto, a Rusija je dobila pravo emitirati 15 posto takvih plinova.

Staklenički plinovi su CO2 (uključni dioksid), CH4 (metan), didušični oksid (N20) te klor-fluor-ugljici (CFC), klor-fluor-ugljikovodici (HCFC) i fosfor-fluor-ugljikovodici (PFC). Obveza se odnosi osobito na uporabu fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen), a ona su odgovorna za dvije trećine emisija stakleničkih plinova u svijetu.