Farmaceutska industrija svakodnevno na tržište plasira stotine novih lijekova, najčešće protiv bolesti koje muče stanovnike razvijenih zemalja, dok su bolesti siromašnih potpuno potisnute. Trenutno u svijetu više od milijarde ljudi prima nedovoljnu medicinsku pomoć. Dok bolesti, poput tuberkuloze i kolere, u zapadnim zemljama već odavno nisu "strah i trepet", U zemljama u razvoju one još i sada znače gotovo sigurnu smrt. Posebno su pogođena djeca.

Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu umire oko šest miliona mališana zbog nedovoljne medicinske pomoći.

Jedan od glavnih razloga što je situacija u 2012. još toliko zastrašujuća svakako leži u visokim cijenama lijekova, kao i u politici farmaceutske industrije kojom ona štiti najnovije patente na svom području.

Farmaceutska poduzeća ne otkrivaju tačne troškove svojih istraživanja, pa se samim tim i cijene lijekova mogu teško kontrolisati.

Stručnjaci upozoravaju da ni jeftiniji lijekovi ne bi mnogo popravili situaciju u zemljama u razvoju.

Tamo nije problem samo u manjku jeftinijih lijekova, već u infrastrukturi zdravstva – od manjka ljekara, apoteka, dijagnostičkih instrumenata - navodi "Deutsche Welle".

Razvoj jednog lijeka od samog početka istraživanja do njegovog pojavljivanja na tržištu traje u prosjeku deset do dvanaest godina. Koliki su troškovi koji pri tome nastaju, o tome ne postoje tačni podaci.

Farmaceutska industrija navodi brojke između 600 do 800 miliona dolara.

Međutim, američka organizacija za zaštitu potrošača "Public Citizen" tvrdi da troškovi investicija u istraživanje iznose najviše, u prosjeku, 110 miliona dolara.

Oni navode da preduzeća koja proizvode lijekove računaju i na gubitke koji nastaju, jer se novac ne ulaže u već postojeće lijekove, već u nove projekte.

Treba znati da se farmaceutska industrija u svijetu finansira od novca poreznika. Troškovi za istraživanja koja se vrše na univerzitetima pokrivaju razne subvencije.

Zemlje, poput Indije i Brazila, postaju sve privlačnije za farmaceute.

Porast standarda i bogatstva u ovim zemljama sa sobom donose i tzv. bolesti civilizacije - kao što su dijabetes, bolesti srca, visokog pritiska, pluća i jetre. A, s obzirom na veličinu ovih zemalja i brojnost stanovništva, nije teško razumjeti interes farmaceutske industrije.