Najveće su uspjehe ostvarili švedski pirati 2009., kada su dvojica predstavnika stranke izabrana u Europski parlament, te u Njemačkoj gdje je stranka pirata nakon regionalnog parlamenta u Berlinu prešla izborni prag i u federalnoj jedinici, saveznoj pokrajini Saarlandu, te sada njihovi zastupnici sjede u parlamentima te dvije njemačke savezne zemlje

Zasad u Europskom parlamentu sjede samo dva predstavnika švedskih pirata (Piratpartiet), ali u desetak zemljama članica Europske unije osnovane su nacionalne stranke pirata i aktivne su uglavnom od 2009. godine. U Njemačkoj je stranka pirata nakon regionalnog parlamenta u Berlinu prešla izborni prag i u federalnoj jedinici, saveznoj pokrajini Saarlandu. Stranka već bilježi više od 25.000 članova.

Već su počele žestoke političke borbe, a trenutačno najveći protivnici pirata su zeleni koji i najviše strahuju od nove stranke. Boje se da bi im gusari mogli preoteti velik dio njihovih tradicionalnih birača. Ali i druge političke stranke su upozorene. U pojedinim su anketama pirati nakon konzervativnih i socijaldemokrata već postali treća politička snaga u zemlji. Zasad samo u anketama, ali će već idući lokalni, regionalni ili parlamentarni izbori pokazati koliko se ta stranka uspjela proširiti na cijeli Stari kontinent.

Naziv piratska stranka nose stranačke organizacije u nekoliko europskih zemalja koje u svojem programu ističu građanska prava, traže više izravne demokracije i suodlučivanja te jasnu podjelu između države i religije. Nadalje traže reformu autorskih prava i prava na patente, slobodnu razmjenu znanja (open access) te bolju zaštitu podataka, poštivanje zakonom zajamčenih prava na privatnost, kao i više transparentnosti i slobodu informiranja, slobodno obrazovanje.

Piratska stranka kao svoj temeljni zadatak smatra jačanje građanskih prava i reformu nematerijalnih dobara, jer je stvarna vrijednost u njihovoj razmjeni. Nadalje, zauzima se za informacijsko samoodređenje (zaštita podataka i privatnost) i izravnu demokraciju - bilo da je riječ o referendumu ili takozvanoj liquid democracy (vrsta zajedničkog pronalaženja odluka) ili $lt$en$gt$delegated voting$lt$/en$gt$. U međuvremenu piratske stranke posvećuju veliku pozornost područjima obrazovanja, zaštite okoliša i zaštite potrošača.

Na konferenciji u švedskom gradu Uppsali predstavnici nekoliko europskih piratskih stranaka prihvatili su deklaraciju za program za Europski parlament 2009. godine. Tada su najvažnije točke deklaracije bile reforma autorskih prava, posebice legalizacija privatnih fotokopija i skraćenje trajanja zaštite za autorska prava, odbacivanje paušalnih davanja na medije i hardware te zabrana korištenja tehnika digitalnog upravljanja pravima (DRM - Digital Rights Management). Nadalje, pirati su tražili reformu prava na patente kako se ne bi ometale inovacije. Tada su od Europske unije tražili izradu studije o gospodarskim posljedicama prava na patente. Prije tri su godine pirati zahtijevali jačanje građanskih prava putem transparentnosti unutar rada vlada, brže i poštenije sudske postupke, pravo na slobodu izražavanja i pravo na anonimnu komunikaciju putem digitalnih načina komuniciranja.

U javnosti je piratska stranka poznata zbog svojeg angažmana za reformu autorskih prava, među ostalim zauzimanjem za legalizaciju podjele privatnih kopija. Njemačka je piratska stranka dobila upozorenje zbog svojih ilegalnih snimaka glazbe. Pozitivno su u javnosti zapažene organizacije koje su pokrenuli pirati, kao što su glazbeni pirati koji su dječjim vrtićima dostavili besplatne pjesmarice, za koje se nije trebalo plaćati troškove za licencu. Poznati su i antinuklearni pirati koje su znanstvenici nakon nuklearne nesreće u Fukushimi vrlo često citirali. Zanimljivo je da je u Rusiji zabranjeno osnivanje piratske stranke zbog samog naziva pirati koji u sebi sadržava nešto kriminalno, kaže rusko pravosuđe. U obrazloženju su ruska pravosudna tijela navela da naziv stranke nije u skladu sa zakonima.

Prva je piratska stranka osnovana tek prije šest godina, točnije 1. siječnja 2006. godine u Švedskoj. Osnivač je Rickard Falkvinge. Ime je stranka preuzela od organizacije koja se borila protiv autorskih prava Piratbyrån. Glazbena i filmska industrija koristile su pojam "pirati" kako bi označile osobe koje ilegalno kopiraju sadržaje. Tako su pirati dobili vrlo negativnu konotaciju. Međutim stranka pirati svjesno je preuzela naziv kako bi u javnoj raspravi pokrenula novo vrednovanje, a na političkoj razini postavila pozitivno značenje naziva.

Nakon švedske piratske stranke, osnovane su nacionalne podružnice u Austriji, Njemačkoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Belgiji, Češkoj, Nizozemskoj, Finskoj, Švicarskoj i Španjolskoj, ali i u Kanadi i na Novom Zelandu. Piratska stranka u Hrvatskoj postoji od 2011. godine.

Najveći su uspjeh postigli švedski pirati 2009., kada su dva predstavnika stranke izabrana u Europski parlament, te u Njemačkoj gdje su u Berlinu i Saarlandu uspjeli preći izborni prag te sada njihovi zastupnici sjede u parlamentima tih dviju njemačkih saveznih zemalja.

Dosad postoje udruženja pirati bez granica (Pirate Parties International - PPI), a riječ je o krovnoj organizaciji koja postoji još od 2006. godine sa sjedištem u Belgiji i kojoj pripadaju 22 nacionalne piratske stranke. Osim toga postoji i organizacija Pirati bez granica. To je međunarodno udruženje pirata u kojem za razliku od PPI-ja mogu sudjelovati ne samo stranke nego i pojedinci. Udruženje je platforma za međunarodne projekte. Pirati bez granica nastali su povezivanjem organizacija i pojedinaca iz Njemačke, Švicarske, Austrije i Luksemburga. Cilj je putem globalne suradnje upozoriti na posljedice supranacionalnih trgovinskih i gospodarskih sporazuma za sve građane na svijetu i time osvijestiti svijet o globalnoj naravi ljudskih prava te u društvu ostvariti više slobode i demokracije.

Osim toga postoji udruženje frankofonih pirata koji okupljaju pirate iz francuskog govornog područja - iz Belgije, Francuske, Kanade, Švicarske i Obale Bjelokosti.

Najvažnije nacionalne piratske stranke su Piratpartiet (Švedska), Piratenpartei Deutschland (PIRATEN) (Njemačka), Piratenpartei Schweiz (PPS) (Švicarska), Piratenpartei Österreichs (PPÖ) (Austrija), Piraten Partei Tirol (PPT), Piratenpartei Letzebuerg (Luksemburg), Parti Pirate (Francuska), Kalózpárt (Mađarska), Slovenská Pirátska Strana (Slovačka) Piratska stranka Rusije (PPRU), Prati Pirate Tunesien (Tunis), The Pirate Party of New Zealand. Osim toga osnovane su piratske stranke u Grčkoj, Finskoj, Bugarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Kataloniji, Češkoj, Velikoj Britaniji te u SAD-u, i to u državama Oregon, New York, Massachusetts i Florida. Nedavno se u Pragu okupilo 200 predstavnika piratskih stranaka kako bi odredili stranački status i kako bi se ujedinili u europsku piratsku stranku i time počeli s pripremom za iduće izbore za Europski parlament. Najvažniji je bio njihov zahtjev za slobodno korištenje podataka na internetu, zatim protivljenje obuhvaćanju i ograničavanju korisnika interneta. Na konferenciji u Pragu tražio se najprije idealizam, jer su sudionici morali sami platiti svoje putne troškove, ali i snositi troškove participacije na konferenciji. Istodobno su različite predodžbe o pravilnom nastupu dovele do dugotrajnih rasprava i dugog procesa odlučivanja.

Pirati se u Pragu nisu mogli dogovoriti o osnivanju europske piratske stranke. Na sastanku krovne organizacije piratskih stranaka (PPI) nakon dugotrajnih pregovora postignut je dogovor o prijelaznom rješenju. Prihvaćena je intenzivnija suradnja, ali ne i čvrsto povezivanje. Postignuta je suglasnost o primanju novih članova. Nove članice ovog međunarodnog udruženja postale su Grčka i Hrvatska. Grčka piratska stranka osnovana je tek u veljači ove godine uz veliku pomoć Njemačke.

Piratskim strankama u Europi veliki uzor su Švedska i prije svega Njemačka. Tako su njemački pirati u Pragu dobili veliki pljesak sudionika, prije svega zbog velikog uspjeha njemačke piratske stranke na izborima u Berlinu i Saarlandu. Trenutačno u Njemačkoj piratska stranka može računati na 11 do 14 posto glasova, a time bi postala treća politička snaga u zemlji. Stranka je posebno popularna kod mladih birača. Pirati su u Europi gotovo svagdje, a tu su i najsnažniji, jer u Africi i Aziji zbog nedostatka demokracije nemaju idealne uvjete. Trenutačno u svijetu postoji 60-ak piratskih stranaka i organizacija. U 20-ak zemalja razvijene su stranačke strukture. Izvan Europe na parlamentarnim izborima pirati su nastupili samo u Australiji, Kanadi i na Novom Zelandu. Najveća zajednička točka je tzv. digitalna socijalizacija i zajedničko poimanje slobode.

Unutar generacije digital natives mladić iz Latinske Amerike ima jednake mogućnosti javiti se za riječ kao i profesor iz Londona. Taj element temeljne demokracije mnogi pronalaze upravo u strukturama piratske stranke.

I dok se na međunarodnoj razini pirata radi na boljem sporazumijevanju, u Njemačkoj je već u punom jeku program za izbore za najveću saveznu zemlju, Sjevernu Rajnu Vestfaliju, gdje se 13. svibnja održavaju izbori. Pirati u svojem izbornom programu traže reformu školstva, besplatan javni prijevoz i stvaranje samostalnog ministarstva za zaštitu potrošača.

Temeljna demokracija

Što je zapravo temeljna demokracija, vrlo je zorno prikazano na kongresu pirata u Pragu. Kongres se uživo prenosio preko interneta. Stalno su pljuštale kritike o dijelu teksta rezolucija i načina odlučivanja o članovima uprave. Ponovno glasovanje o svakom amandmanu ekstremno je oteglo kongres. Pirati su morali pretrpjeti i takve vrste izazova, ali je to išlo na uštrb predstavljanja političkih ideja. Unatoč svemu, imponiraju energija i ambicije pirata. Duge su rasprave bile potrebne zbog različitog stupnja informiranosti pojedinih predstavnika kao i uobičajenih teškoća na početku nečega novog. Uz bolju organizaciju i s jasnim pravilima, idući kongres pirata bit će bolji, a da je to moguće, pokazali su i stranački nacionalni kongresi pirata u Njemačkoj.

U Hrvatskoj od 2011. godine

U Hrvatskoj Piratska stranka djeluje od 2011. i kao svoje ciljeve navodi "jačanje građanskih prava, više izravne demokracije (suodlučivanje građana s pomoću novih tehnologija), reformu patentnih prava (Apple je patentirao automatsko otključavanje telefona - da su se prije sjetili mogli su i kotač patentirati), slobodan pristup znanosti i istraživanjima (open access), bolju zaštita osobnih podataka (danas vas svi traže OIB i uvjetuju svoje usluge s njime, a da za to nemaju nikakvo pravo), transparentnost javnih podataka, poštivanje privatne sfere, slobodne izobrazbe".

U Njemačkoj više od 25.000 članova

Stanje u Njemačkoj, gdje piratska stranka već sjedi sa svojim zastupnicima u dva parlamenta federalnih jedinica Njemačke (Berlin i Saarland) posebno je zanimljiva. Ne samo da je popularnost te stranke u posljednjih nekoliko tjedana porasla na razinu da ona u anketama trenutačno zauzima treće mjesto, iza demokršćana i socijaldemokrata, ali ispred zelenih i liberala, nego piratska stranka u Njemačkoj ima više od 25.000 članova. Naime jedno je dati svoj glas na izborima kao znak prosvjeda i tako spontano protestirati protiv ove ili one vrste politike, ali nešto posve drugo je učlaniti se u jednu organizaciju i pristupiti skupini ljudi koji žele kreirati politiku. Veliko zanimanje za pirate ne samo u Njemačkoj nego i u drugim europskim zemljama neobičan je fenomen u razdoblju kada je povezanost građana s organizacijama općenito sve manja.

Tko su članovi piratskih stranaka?

Mladi, politički angažirani i religiozni, ovako bi se ukratko mogla opisati većina članova piratskih stranaka u Europi. Krizna žarišta na globalnoj pozornici ili problemi oko integracije u europskim zemljama ne mogu se riješiti bez sagledavanja i pitanja religije. Dok je pitanje vjere do nedavno u modernim društvima bio rubna pojava, danas je ponovno na dnevnom redu, pa i u političkom životu. Unutar velikih stranaka u zapadnoj Europi postoje kršćanske ili muslimanske radne skupine, a pojedini glavni tajnici velikih stranaka su vjernici, na primjer, tajnica njemačkog SPD-a je praktična katolička vjernica. Prije svega mladi ljudi koji se politički angažiraju, danas otvoreno priznaju da su vjernici. Pa tako i Marina Weisband, čelna aktivistica njemačke piratske stranke u Berlinu. Ističe da je vjera središnji dio njezina života. Ona je židovka i unatoč velikom uspjehu na izborima za berlinski senat, gdje je Marina Weisband osvojila zastupničko mjesto, sabbat (petak) je rezerviran za odlazak u sinagogu. Što se tiče angažmana u politici, Marina Weisband smatra da je budućim generacijama političara potrebno da se priključe i građani koji imaju drukčije podrijetlo i vjerska uvjerenja. "Potrebni su nam umjetnici, agnostici, ateisti, vjernici. Nadam se da će političari budućnosti stajati iza toga što jesu i da će ih javnost prihvaćati onakvima kakvi jesu. Osobno želim istaknuti da sam političarka i Židovka i da se veselim što to danas sebi mogu priuštiti", ističe Weisband. Naravno da piratska stranka nije utočište niti za jednu vjersku skupinu građana nego prije svega stranka koja zagovara slobodu pa i vjersku slobodu, uz sve ostale slobode posebice vezane uz građanska prava i prava vezana uz korištenje novih tehnologija, autorskih prava i prava patenata. Je li riječ o prolaznoj pojavi ili zaista o političkom pokretu koji bi mogao uskoro postati bitan čimbenik u političkom i stranačkom krajobrazu u Europi, pokazat će već idući izbori u pojedinim zemljama članicama Europske unije i naravno izbori za Europski parlament 2014. godine.