Bolivija je dospjela u središte medijske pozornosti objavivši rast BDP-a za 5,3 posto. Vanjski dug je smanjen, a stopa nezaposlenosti pala je sa 8,4 (2005.) na ovogodišnjih 4 posto. Udio ekstremno siromašnih pao je s 38 na 25 posto. U zemlji je iskorijenjena nepismenost. Vanjski dug je smanjen, prihodi od poreza povećani, a devizne rezerve su dosegle čak 21 milijardu dolara.

Razlog ekonomskog i socijalnog uspjeha skriva se u alternativi neoliberalizmu, predsjednika Eva Moralesa. Temelji se na Suma Qamani - filozofiji ugrađenoj i u bolivijski ustav. Ona znači živjeti u harmoniji i ravnoteži s drugim ljudima i okolišem. Ne bazira se na logici ekonomske profitabilnosti, nego na proizvodnji u skladu s prirodom.

"Živjeti dobro znači ne razmišljati samo na način prihoda po glavi stanovnika, već misliti i na kulturni identitet, zajednicu, skladu među ljudima i skladu s majkom Zemljom", rekao je o filozofiji Morales, inače pripadnik Aymaras Indijanaca.

Morales, koji je za predsjednika izabran 2006., nacionalizirao je naftnu i energetsku industriju, rudnike, telekomunikacije. Promijenio je uvjete za direktna strana ulaganja te prekinuo izvoz proizvoda koji su strateški važni bolivijskoj proizvodnji.