Multimilijunaši u strahu od socijalizma

konferencija

Održana prošlog tjedna u Los Angelesu, globalna konferencija Instituta Milken okupila je multimilijunaše, uglavnom financijere, raspravljati o budućnosti sustava koji ih je učinio suludo bogatima. Oni su se složili s lijevo orijentiranima da je situacija dugoročno neodrživa, ali su međusobno miljama daleko od sličnih rješenja. Čovjek koji je napao generaciju četrdesetogodišnjaka zbog izjava da bi radije živjeli u socijalnoj državi pohvalio se netom kupljenim najskupljim stanom u američkoj povijesti, vrijednim 238 milijuna dolara.

Preračunato u našu valutu, carska salata s piletinom na Beverly Hillsu stoji 170 kunića. Sa svojih 14,7 milijardi dolara neto bogatstva, kralju investicijskih fondova Stephenu Schwarzmanu bilo bi dovoljno da njome počasti svih 329 milijuna stanovnika SAD-a i to isto sutradan ponovi za 222 milijuna, slikovito opisuje Bloomberg imovinsku karticu predsjednika i izvršnog direktora equity tvrtke Blackstone grupe, jednog od sudionika globalne konferencije Instituta Milken.

Održana prošlog tjedna u Los Angelesu u organizaciji Instituta Milken (nazvan prema osnivaču, financijašu Michaelu Milkenu), konferencija svakog proljeća okuplja multimilijardere, financijsku elitu koja na njoj razglaba o globalnim i regionalnim gospodarstvima, ljudskom kapitalu, demografiji i tržištima kapitala. Tema je ove godine bila 'Ka zajedničkom prosperitetu'.

Ali što milijarderi podrazumijevaju pod zajedništvom?

Pileću salatu u prestižnom hotelu Beverly Hilton? Za nju su potrebna četiri sata rada po minimalnoj američkoj federalnoj nadnici, pa nije iznenađenje to što se sudionici ove godine meškolje na vrućoj stolici, piše Bloomberg. Tim više što je njihove mirne vode uzburkala sve popularnija demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka, kao i senator Ed Markey, idejom o zelenom New Dealu, rješavanju krize nejednakosti i krize uzrokovane klimatskim promjenama, što traži korjenit preobražaj gospodarstva. Za novog predsjednika države kandidira se demokrat Bernie Sanders iznoseći ideje o bogatom kolektivizmu, demokratska senatorica Elizabeth Warren poziva na novi porez na imovinu višu od 50 milijuna dolara, a ljevica predlaže agresivnu antimonopolsku regulativu.

Među sugovornicima na 'milijarderskom Davosu' 11 sudionika nalazi se na Bloombergovu indeksu milijardera, zajedno teških više od 100 milijardi dolara. Ali i oni se ove godine sudaraju s neugodnim pitanjima o izvorima bogatstva te dio njih priznaje da je sustav koji ih je posljednjih tridesetak godina učinio suludo bogatima neodrživ na dugu stazu.

Neke od njih današnja situacija podsjeća na Pozlaćeno doba uoči Velike ekonomske krize, pa Scott Minerd iz tvrtke za investicijsko bankarstvo Guggenheim Partners priziva u pomoć nekog novog Roosevelta, jer je Roosevelt bio 'spasitelj svoje klase'. Da nije bilo njega, Amerika bi se vjerojatno prelijevala u socijalizam, kaže Minerd.

Osnivač firme za investicijski menadžment Bridgewater Associates, Ray Dalio, izjavljuje da je 'američki san izgubljen' i pristaje u ime spašavanja sustava na više poreze za bogate. Direktor banke JPMorgan Chase, Jamie Dimon, tvrdi da su populizam i trend sve ekstremnijih političkih stavova neizbježna posljedica rastuće nejednakosti dok izvršni predsjednik Guggenheim Partnersa, Alan Schwartz, kaže kako 'promatrajući lijeve i desne, možete jedino zaključiti da ono što stvarno dolazi jest klasna borba'.

Sve to, složili su se sudionici, vodi mlade na put socijalizma i nešto se mora poduzeti. Top bankari predložili su programe financijske pismenosti kako bi siromašnima pomogli lakše doći do novca. Sudionica konferencije Ivanka Trump nudila je kao rješenje bolje obrazovanje financirano s više saveznih para. Pod boljim obrazovanjem kći milijardera i polaznica sveučilišta Georgetown misli na strukovno obrazovanje, upozoravajući na višak slobodnih radnih mjesta za koja nije potrebna sveučilišna diploma u odnosu na nezaposlene.

I osnivač hedge fonda Citadel, Ken Griffin, ustvrdio je kako Ameriku ne slama kapitalistički sustav, nego pogrešno obrazovanje. Majstor financijskih manevara, koji je karijeru počeo u studentskoj sobi na Harvardu, napao je generaciju milenijalaca jer se 44 posto njih u anketama izjašnjava da bi radije živjeli u socijalnoj državi, nazivajući ih 'povijesnim neznalicama' i upirući prstom na situaciju u Venezueli, u kojoj se s vlasti ne da socijalist Nicolas Maduro.

Dok Griffin optužuje milenijalce, The Wall Street Journal izvještava o njegovoj nedavnoj kupnji najskupljeg apartmana u američkoj povijesti. Čovjek je iskeširao 238 milijuna dolara za stan površine 2.200 četvornih metara u nedovršenoj zgradi na prestižnoj njujorškoj adresi 220 Central Park South, sa susjedima poput glazbenika Stinga. Kupio ga je da ne mora u hotel kada svrati u New York jer njegov Citadel namjerava otvoriti ured na Manhattanu. Za 125 milijuna dolara postao je također sretni vlasnik jedne od najskupljih kuća u Londonu, u susjedstvu Buckinghamske palače, stana u Miami Beachu za 60 milijuna, terena za gradnju palače u Palm Beachu za 250 milijuna, a ni u Chicagu nije beskućnik jer posjeduje nekretninu vrijednu 58,7 milijuna.

O beskućnicima se brine kralj interneta i osnivač firme za cloud computing Salesforce, Marc Benioff. On je Kalifornijskom sveučilištu donirao 30 milijuna dolara za istraživanje uzroka beskućništva u San Franciscu, premda je situacija prilično jasna: masovnim dolaskom IT firmi, poput njegove, cijene stanovanja toliko su porasle da je 7500 građana završilo na ulici, među njima i profesorica književnosti koja u reportaži CBS-a pokazuje kako živi u automobilu.

Kao veliki dobročinitelj, Benioff izlaz iz škripca vidi u filantropiji. Poput Benioffa, osnivač Instituta Milken Michael Milken - kojega je zbog njegovih golemih donacija za medicinska istraživanja magazin Fortune 2004. nazvao 'čovjekom koji je promijenio medicinu' - također vjeruje u to da se filantropijom ispravljaju kapitalističke 'krive Drine'. Za Milkena je odricanje od dijela bogatstva u korist društva možda i osobno iskupljenje financijaša koji je zbog kršenja zakona o vrijednosnim papirima 1989. bio osuđen na 10 godina zatvora, ali je odležao 22 mjeseca i morao platiti kaznu od 600 milijuna dolara.

Dijagnoza korijena problema, kao i njihova rješenja, vjerojatno će odrediti tko će voditi Ameriku nakon 2020., komentirao je konferenciju CNN, a na samom skupu u Los Angelesu najveći pljesak dobio je video u kojemu 'željezna lady' Margaret Thatcher poručuje da 'onaj koji želi biti slobodan, mora biti kapitalist'.

ponedjeljak, 13. svibnja, 2019. - 11:51