Tko je žena po kojoj će biti nazvan rover koji će na Marsu tražiti život?

en face

Ako sve pođe po planu, 2021. godine Rosalind Franklin spustit će se na Crveni planet kako bi tražila kemijske elemente koji bi upućivali na prijašnju ili sadašnju prisutnost života na Marsu.

Novi rover Europske svemirske agencije (ESA) nazvan je po slavnoj britanskoj kemičarki koja je pridonijela otkrivanju strukture DNK, no nije za života primila zasluženo priznanje za svoj rad.

Znanost je zapisana u naše gene

Skupina stručnjaka izabrala je novo ime za rover birajući između više od 36.000 prijedloga koje su podnijeli građani iz 22 države članice ESA-e. Smatrali su kako ime Rosalind Franklin savršeno odgovara roveru koji će na Marsu tražiti organske spojeve.
Njeno ime je podsjetnik na to da je želja za istraživanjem upisana u naše gene. Sama ideja znanosti i sve što radimo u ESA-i zapravo se nalazi u našim genima, rekao je inženjer Jan Woerner, direktor ESA-e.

U sklopu misije ExoMars 2020 rover će istraživati tlo i stijene na Marsu u blizini ekvatora, u nadi da će otkriti znakove davno postojećih ili sada prisutnih biokemijskih procesa.

Rover Rosalind Franklin bit će neka vrsta dobro opremljenog pokretnog laboratorija. Moći će bušiti do dva metra u dubinu i analizirati prikupljene uzorke.

Oteli joj Nobelovu nagradu

Ime Rosalind Franklin sinonim je za pionirsko razdoblje otkrivanja tajni molekularne genetike. Gradila je karijeru na području kemije i rendgenske kristalografije, ali je najveću slavu, posthumno, stekla zbog svog rada na strukturi DNK.

Nažalost, za vrijeme svog života nije zadobila veliko priznanje znanstvene zajednice poput njezinih muških kolega Jamesa Watsona, Francisa Cricka i Mauricea Wilkinsa, koji su za otkriće strukture DNK, tj. dvostruke uzvojnice, dobili Nobelovu nagradu.

Mada se njihov rad, otkriće da DNK izgleda poput dvostruke spirale ili uvijenih ljestvi s prečkama, temeljio na njenim istraživanjima, ime joj se spominje jedino u ponekoj fusnoti.

Rosalind Franklin preminula je u 37. godini zbog raka jajnika.

Suradnja s Rusima

Prema informacijama na stranici ESA-e, misija ExoMars zajednički je pothvat ESA-e i ruske svemirske agencije Roscosmos.

Primarni cilj programa ExoMars je dobivanje odgovora na pitanje je li ikada na Marsu bilo života. Misija se sastoji od dva dijela. U sklopu prve faze, u ožujku 2016. godine, lansirani su Trace Gas Orbiter (TGO) i modul Schiaparelli. Mada je misija TGO bila uspješna, to nije vrijedilo za lander Schiaparelli.

Slupao se na Marsu

Prilikom pokušaja slijetanja na Mars 19. listopada 2016. znanstvenici su izgubili kontakt s modulom samo nekoliko minuta prije nego što se spustio na tlo i više ga nikada nisu povratili te su zaključili kako se radilo o neuspješnom slijetanju.

Drugi dio misije je lansiranje rovera Rosalind Franklin.

TGO se nalazi u orbiti Marsa i traži dokaze o postojanju metana i drugih plinova koji bi upućivali na prošle ili trenutno aktivne biološke ili geološke procese. Modul Schiaparelli trebao je testirati tehnologiju ključnu za buduća slijetanja na Mars, a rover Rosalind trebao bi se posvetiti biološkim i geokemijskim istraživanjima.

subota, 9. veljače, 2019. - 13:29