Ustanak Žutih prsluka: Ruše Macrona zbog cijene goriva

prosvjedi

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nalazi se u nikad težoj situaciji. Brojni ga Francuzi krive zbog povišenja cijene goriva koje je, smatraju, rezultat njegove porezne politike kojom je povećao trošarine na gorivo ne bi li se automobili manje koristili i tako čuvao okoliš.

Dio francuskih građana, posebno siromašnijih i onih iz ruralnih krajeva, zgroženih time što se njihove vlasti više brinu o okolišu nego o njima te se okupio u protestni pokret Žuti prsluci. Povezani preko društvenih mreža, sami sebe opisuju kao nepolitičku organizaciju koju je okupio način na koji malog i običnog čovjeka tretira vlast. Vlasti pak kažu suprotno: "okupila vas je oporba".

Nastavljaju prosvjedovati

Žuti prsluci prosvjeduju već danima blokirajući prometnice i remeteći promet, a u jednom je od subotnjih okupljanja poginula jedna prosvjednica kada je na nju naletio automobil. Tu su "odoru" građani odabrali zbog vrlo lake vidljivosti, a grupa je postala dio francuske političke scene. Prosvjedi su se nastavili i jučer kada su ponovno tijekom noći na ponedjeljak blokirali promet na naplatnim kućicama, a prvi su put blokirana i naftna skladišta.

Cijena dizela porasla je čak 16 posto ove godine, na prosječnih 1,48 eura za litru, dok je benzin rastao 5 posto. Francuzi za to krive svoju vlast. Porezi sačinjavaju otprilike 60 posto cijene goriva u Francuskoj. Francuska vlada ima otvorenu agendu kojom želi natjerati vozače da manje koriste automobile kako bi se zaštitio okoliš. Na početku ove godine vlada je povisila porez na ugljikovodik za 8 centi po litri dizela i 4 centa po litri benzina, a od sljedeće godine bit će dodano još 6 centi na dizel i 3 na benzin.

No, ovo je sve Francuze i te kako razljutilo. Ispitivanje tvrtke Elabe provedeno 14. studenog pokazalo je da čak 73 posto Francuza podržava prosvjede i 70 posto njih misli da bi vlada trebala povući povećanje cijena goriva, a zanimljivo je da čak 54 posto onih koji su glasali za Macrona podržavaju Žute prsluke. Uz to, prema jednom drugom istraživanju, čak 62 posto Francuza misli da je kupovna moć građana važnija od brzog prelaska države na obnovljive izvore energije.

No, pritom je prosvjed protiv vlade zapravo postao šire pitanje od protivljenja politici protiv povišenja cijene goriva i počeo se ticati odnosa arogantnog predsjednika i biračke baze, koja ne živi samo u centru Pariza. Tako je Francuze koji žive izvan velikih centara naživciralo što im vlada poručuje neka se voze javnim prijevozom kada ga tamo nema. - Nitko ne misli na ljude koji žive u predgrađima, u provinciji, u ruralnim područjima. Kažu im da koriste alternativne načine prijevoza, ali to zapravo nije moguće. Zato nemaju izbor nego da plate gorivo po višoj cijeni - kaže Priscillia Ludosky, menadžerica koja živi u pariškom predgrađu i koja je pokrenula internetsku peticiju na stranici change.org koja traži snižavanje cijene goriva. Peticija je skupila 850 tisuća potpisa.

Oporba ih podržava

Oporba se ujedinila u podršci prosvjedima, a Marine Le Pen rekla je da njezino Nacionalno okupljanje bila prva stranka koja je izrazila potpunu podršku pokretu. Laurent Wauquiez, šef republikanaca, oporbene stranke desnog centra rekao je da "Macron nije čuo Francuze". Christophe Castaner, ministar unutarnjih poslova, optužio je pak republikance da stoje iza prosvjeda te je rekao da se ne slaže da je riječ o nepolitičkim pokretu.

Emmanuel Macron dosad je, u sukobima sa sindikatima i krajnjom ljevicom, zbog svojih liberalnih poteza u ekonomiji, dokazao da ga prosvjedi baš i ne diraju i uvijek bi nastavljao po svome. No, ovoga puta podršku su mu počeli otkazivati i ljudi iz ruralnih krajeva i siromašni građani, kojima smeta korištenje države za zadovoljenje ciljeva s kojima se ne slažu svi.
Macronova nepopularnost raste. Protivljenje njegovoj vlasti postala je društveno pitanje, ne samo političko. On je zaista u problemima jer je za prosječnog Francuza on predstavnik pariške društvene i intelektualne elite - tvrdi Jérôme Sainte-Marie, šef instituta PollingVox.