Doveli smo planet do samog ruba!

Bijeli medjvjed

Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju, do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvješću o stanju planeta 2018.

Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvješće o stanju planeta 2018. predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja.
Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost - kazao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.
Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta - ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje, i to je zastrašujuće - ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

Izvješće o živom planetu 2018. usmjerava se i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš, ističu iz WWF Adrije.

Tako manje od 5 posto živog svijeta čine divlje vrste. Ris i vuk u bliskoj povijesti bili su gotovo u potpunosti istrebljeni, dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

Pored toga, 82 posto slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji, a u našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje hidroenergetske infrastrukture.

Izvješće o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.