​Što će se dogoditi kad se u politiku umiješaju 'botovi' i 'kiborzi'?

u vrsti

Afera 'lažne prepiske SMS-ova' kojima su mahali Ivica Todorić i Zdravko Mamić ove je godine bila važna tema u hrvatskoj javnosti. Kako Hrvatska inače s vremenskim odmakom prati svjetske trendove, a znakovito je da u svijetu nije bilo takvih primjera, ovo je na neki način bio 'originalni hrvatski proizvod'. Mnogi će reći da je razlog tomu informatička nepismenost Hrvata kojima se, eto, kao kost mogu baciti i očiti falsifikati koji se daju napraviti i uz pomoć besplatnih aplikacija za svega nekoliko minuta. I koji se, navodno, plaćaju i do 500.000 kuna. Ako pogledate vijesti iz inozemstva, vijesti o lažnim SMS-ovi se uglavnom vežu uz pojam phishinga, koji je nema nikakve veze s ovom pričom.

Svakako ne mogu govoriti o konkretnim slučajevima. Ono što treba razdvojiti su lažne SMS poruke koje mogu doista biti poslane od lažnih komunikacija koje se nekome prikazuju. Mi ovdje ne govorimo o lažnim SMS porukama, nego o lažnim komunikacijama koje se nekom prikazuju. U usporedbi sa svijetom, to bi svakako spadalo u lažne vijesti, odnosno 'fake news', nalazi tu poveznicu između ovog našeg 'originalnog hrvatskog proizvoda' i svjetskih primjera konzultant za informacijsku sigurnost Alen Delić.

Ako nasjedamo na banalne vijesti, ni informatička pismenost neće pomoći

No, što o nama govori sama činjenica da takve prepiske postaju relevantne?
To mi izgleda kao puno veći problem ako je onako kako se u javnosti prikazuje. Ukoliko društveno relevantne osobe ili osobe koje imaju određenu moć mogu biti pod utjecajem banalnih primjera lažnih vijesti, onda nam nikakva informatička pismenost neće pomoći, a koja je inače u Hrvatskoj na niskoj razini. S druge strane, ljudi su iznimno nisko svjesni rizika korištenja tehnologija i dijeljenja podataka, upozorava Delić.

O hrvatskoj informatičkoj pismenosti govorilo se i ovog proljeća kad je predsjednica sazvala sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost povodom afere Hotmail. Naime, mnogi eksperti za informacijsku sigurnost bili su zgroženi što se 2018. raspravljalo o elementarnim stvarima poput sigurne komunikacije državnog vrha.
Želim vjerovati kako se ovdje ne radi o cjelokupnom sustavu. Iako nedovoljno, Hrvatska ima resursa, kako ljudskih, tako i financijskih, pratiti svjetske trendove i surađivati s organizacijama iz svijeta na svakodnevnoj razini. Sustavi sigurnosti dobro su osmišljeni i najviše problema nastaje na ljudskim pogreškama i neznanju. Ono što svakako nedostaje je edukacija, uključujući odgovornih osoba koje često pružaju otpor, ističe naš stručnjak.

Idući izbori vodite će se na internetu, a nadzora nema

Imajući u vidu informatičku pismenost Hrvata i njihovu svijest rizika korištenja tehnologija, postavlja se logičko pitanje - koliko u budućnosti možemo strahovati na mogućnost manipulacija u politici. Možemo li očekivati sumnjivi utjecaj 'trećih strana', ili samih stranaka na rezultate izbora? Primjeri iz svijeta, osim već uobičajenih 'fake newsa', trolova i botova, stalno idu naprijed, pa se govori o novoj generaciji manipulacije, kiborzima, koji su zapravo kombinacija ljudskog i računalskog djelovanja.

Uvjeren sam da se takvi modeli koriste već sada i da će idući izbori, a posebno parlamentarni, biti pod utjecajem korištenja velikih količina podataka, a posebno društvenih mreža. Sustavi nadzora, uključujući promatrače i nadležne institucije neće biti spremni prepoznati takve aktivnosti. Promjenom stavova nad samo nekoliko stotina ljudi može se promijeniti raspodjela u Saboru i za do deset osoba, tvrdi Delić.

Da to nije daleka budućnost, potvrđuje i Dalibor Šumiga, stručnjak za bihevioralni, digitalni i online marketing iz tvrtke Promosapiens.
Proveli smo jedno istraživanje, broj touch-pointova - točki interakcije branda i potrošača ili u ovom slučaju političke opcije i birača - koji su potrebni da dođete u tzv. 'purchase inent' (namjeru kupnje) ili, u ovom slučaju, da glasujete za nekoga, u Hrvatskoj je veći jedino u autoindustriji i osiguranju, kaže Šumiga.

Trumpu su pomogli 'trolovi', ali istu taktiku imao je i Bush

Za očekivati je da će s vremenom politika još više prebaciti na ovakav segment utjecaja na birače te da će botova, trolova i kiborga biti sve više, a Šumiga podsjeća da je glasovanje svrstava među 'najžešće' iracionalne odluke.

To može biti vrlo problematično i biti će, sigurno, ali i u tom ekstremu, kada pristupamo internetu kao zlu ima i dosta generalizacije. Kod Trumpa ste imali i 'spamere, i 'trolove', on je vodio kampanju koja je lukava, išao je na strah, šok-marketing, no najviše je postigao u tome što nije govorio opće poruke, već je išao segmentirati publiku. A takvu segmentaciju koristio je još i George Bush, ukazuje Šumiga.

No, u budućnosti, politika će se sve više oslanjati na efekt koji se zove 'priming'.

To je možda i najveći efekt u marketingu, a zapravo je alternativna uvjeravanju. Ne postoji više uvjeravanje, jer tu primatelj treba razumjeti poruku koju šaljem, a kod 'priminga' ne mora ništa razumjeti... To više nema veze s trolovima i sličnim metodama, za fake news je bitan efekt straha, a ovdje se poruke plasiraju prema vama, kroz duži period, a da toga niste ni svjesni. Dakle, ako čitate bilo koju vijesti i u trenutku kad imate najviši 'emotional peak' vi vidite određenu osobu koju će mozak spremiti u dugotrajnu memoriju. Kasnije, kad dođete na biračko mjesto, mozak i podsvijest će reći 'znam li ovu osobu i kakvi su dojmovi', predviđa Šumiga glavni način manipulacije u budućnosti.

Podsvjesna očekivanja birača ključ su svega

Priča nam kako je njegova tvrtka nedavno radila jednu kampanju u kojoj su mjerili podvjesne reakcije na hrvatske političare, Kolindu Grabar Kitarović, Andreja Plenkovića, Davora Bernardića i Ivana Vilibora Sinčića, i istraživali podsvjesne reakcije ispitanika na asocijacije domoljublje/izdaja, poštenje/nepoštenje te stručnost/ nestručnost.
S jedne strane dobili smo očekivane rezultate, ali bilo je i zanimljivih stvari, no još je prerano da ih objavio, ostao je zagonetan.