Kako do istine o cjepivima?

injekcija

Cjepiva su uveliko smanjila teret zaraznih bolesti, a zaštita od zaraznih bolesti oduvijek je bila u interesu zajednice, smatraju medicinski stručnjaci. Ipak, brojne zemlje širom svijeta suočavaju se sa niskim stepupnjem imunizacije, pojavom ranije saniranih bolesti i velikim otporom pri cijepljenju. Bosna i Hercegovina nalazi se na listi zemalja, uz Ukrajinu i Rumunjsku, za koje zbog nižeg stepena imunizacije, kako navode u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, postoji opasnost od pojavljivanja dječje paralize.

Iz Službe za epidemiologiju Federacije BiH navode da su brojni razlozi zbog kojih roditelji oklijevaju da cijepe djecu i zbog čega je došlo do smanjene stope imunizacije.
Razlozi su vezani uz tendenciju ka promjeni percepcije rizika, gdje se bolesti koje se mogu prevenirati cjepivom smatraju manje opasnim ili s niskom učestalosti, neopravdan strah od cjepiva, skepticizam i nepovjerenje prema državnim ustanovama i farmaceutskoj industriji, izostanak adekvatne medijske potpore, bilo zbog potrage za senzacionalizmom ili nedovoljne edukacije novinara kada je riječ o temama vezanim za zdravstvo, i konačno djelovanje antivakcinalnih lobista, prije svega na internetu i društvenim mrežama, kažu stručnjaci iz Službe za epidemiologiju.

Patrik O'Connor, lider tima u sklopu odjela za cijepljenje spriječivih bolesti i imunizacije europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije smatra da bez visokog stupnja cijepnih bolesti koje su danas netipične, poput dječje paralize i morbila, veoma se lako mogu ponovo pojaviti.
Na primjer, u posljednjih nekoliko godina vidjeli smo ponovno javljanje morbila u europskoj regiji, gdje je veliki broj ljudi obolio i gdje je bilo na desetine smrtnih slučajeva.

Cjepiva ne izazivaju autizam

Bez obzira na upozorenja medicinskih stručnjaka, potencijalnih kazni koje roditelji, čak i u Bosni i Hercegovini mogu platiti ukoliko ne cijepe svoju djecu, stepen imunizacije opada, a sa tim i nivo kolektivnog imuniteta. Jedan od razloga za smanjenje stope, smatraju stručnjaci, jesu medijski napisi o cijepljenju, piše Radio Slobodna Europa.

Teorija da cjepiva izazivaju autizam, samo je jedna od tvrdnji koju već duže vrijeme šire ljudi koji se zalažu za necijepljenje djece. Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica EDUS organizacije koja radi na istraživanjima iz oblasti obrazovanja, ali i edukaciji djece sa autističnim spektrom, kaže da je dokazano da autizam nema nikakve veze sa cjepivima, te da su brojne zemlje širom svijeta opovrgnule tu teoriju. No, Pištoljević, koja na Columbia univerzitetu predaje inkluziju, smatra da problem leži u tome što se prednost i medijski prostor daje nestručnom kadru, a znnstvena istraživanja i objašnjenja se ne prenose u medijima u tolikoj mjeri.
Cjepiva nemaju nikakve veze sa autizmom. Autizma je uvijek bilo, samo ga nismo prije znali dijagnosticirati, a vakcine su najveće dostignuće čovječanstva, zdravstveno. Mi smo ovdje zbog cjepiva, kaže.

Što mediji pišu o cjepivima

Tijekom 2017. godine registrirani obuhvati cijepljenjem iznosili su 69 posto za tri doze kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize i bolest koje izaziva Hib bakterija, odnosno 64 posto za prvu dozu cjepiva protiv morbila, zaušnjaka i rubeole u Federaciji.

Ovaj broj je malo bolji u Republici Srpskoj i iznosi 83,7 posto za prvu i 86,4 za drugu dozu MRP cjepiva.

No da bi kompletna populacija bila zaštićena, stupanj imunizacije mora biti iznad 95 posto, što, kako kažu iz Službe za epidemiologiju, nije slučaj niti u jednom od kantona Federacije BiH.

Činjenica je da iz Evropskog centra za prevenciju bolesti navode da Europi prjeti 47 zaraznih oboljenja među kojima su i male boginje, odnosno morbili. I dalje, brojni su naslovi u online medijima i na društvenim mrežama kojima se poziva na bojkot cijepljenja.

Stručnjaci smatraju da je širenje informacija o cjepivima od strane nestručnih osoba samo jedan od razloga zbog kojih je došlo do smanjene imunizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama širom svijeta.
Internet postaje sve utjecajniji izvor informiranja, a ne postoje standardizirani pregledi kvaliteta informacija web stranica koji prenose informacije o cjepivima, kažu iz Službe za epidemiologiju uz pojašnjenje da Svjetska zdravstvena organizacija kroz odjel Mreže o sigurnosti cjepiva pokušava uspostaviti standarde za kvalitet informacija o zdravstvenim pitanjima.

Pored nestručnih informacija, postoji i problem u kojem se medijski prostor daje osobama koje se protive cijepljenju, smatra Jelena Kalinić, novinarka koja piše o znanosti. Kalinić kaže kako mediji već godinama ignoriraju važnost teme ili s druge strane daju prostora anticijepnom pokretu koji pravi paniku među stanovništvom.
Stav medija je da se eksperti ućutkuju, a daje glas emotivnosti i bučnosti. Mediji griješe jer pokušavaju napraviti lažno 'balansirane' tekstove praveći pro i kontra diskurs, suprotstavljajući ekspertima osobe koje nisu stručne da govore o problematici, ali su sposobne da ponekad i hinjenom emotivnošću naprave paniku, kaže Kalinić.

Sa ovim stavom slaže se i Tijana Cvjetićanin s portala Raskrikavanje, koja kaže da je veoma strašan način na koji online portali pišu o cjepivu i drugim zdravstvenim temama. S druge strane, ozbiljniji mediji se uglavnom ne bave širenjem dezinformacija, smatra Cvjetićanin.
Ali su skloni nečemu što se naziva 'false balance' - ideja da se u svakoj kontraverznoj temi mora ispoštovati pravilo dvije strane, čak i kada jedna strana nema nikakve kompetencije za temu o kojoj govori, kaže Cvjetićanin.

Znanost jednoglasna

Ono što Kalinić i Cvjetićanin naglašavaju jeste da u suštini ne postoji kontroverza oko cijepljenja.
Znanost je jednoglasna oko toga da su cjepiva sigurna i efikasna. Nema nikakvih ozbiljnih studija, niti predstavnika/ca znanstvene zajednice, koje bi osporile da su cjepiva sigurna i da rade ono zbog čega su napravljene - štite ljude od zaraznih bolesti koje su ranije odnosile milijune života, uglavnom dječijih, pojašnjava Cvjetićanin.

Cvjetićanin koja je nedavno za Raskrikavanje radila na analizi medijskog pisanja o vezi između autizma i cijepljenja kaže da se iz komentara na takve analize vidi da se ljudi drže onoga u šta su i ranije vjerovali:
Moj utisak je da većina njih ni ne čita dalje od naslova i uvoda. Ako u njemu naiđe na osporavanje neke od 'istina o cjepivu' u koju je prethodno povjerovao/la, tu će se uglavnom zaustaviti. Ako ga i pročita, 'otpisat će' sve što je u njemu napisano iako se radi o povjerljivim činjenicama, jer se te činjenice ne uklapaju u ono što već godinama gleda, sluša i čita po Facebook grupama i anonimnim portalima.

Koji su pravi izvori?

U raširenom medijskom prostoru veoma je lako doći do teorije prema kojoj autizam nastaje od posljedice cijepljenja, još je lakše pratiti naloge na društvenim mrežama u kojima se te tvrdnje šire.

Na koji način onda zabrinuti roditelji mogu doći do ispravnih informacija koje će im pomoći da razuvjere svoje sumnje i donesu odluku? "Svako ko je zabrinut oko pitanja cijepljenja treba da se obrati za informacije svom odjelu za zdravstvenu zaštitu. Dužnosnici za javno zdravstvo u brojnim zemljama imaju publikacije i web stranice na kojima možete pronaći brojne informacije o cijepljenju" kaže O'Connor.

Iz Službe za epidemiologiju kažu kako je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH dio Mreže o sigurnosti cjepiva.
Zdravstveni djelatnici se i dalje smatraju najpouzdanijim izvorom informacija o cjepljenju za pacijente, navode.

Pištoljević i Cvjetićanin također smatraju da je se za ispravno informiranje o pitanju cijepljenja najbolje obratiti medicinskom stručnom osoblju, čitati zvanične dokumente, naučne studije, za koje se obje slažu da su ustvari izvori koji su najmanje prisutni u javnom diskursu.
Sada smo već došli do situacije da nam je potrebno novo 'masovno opismenjavanje stanovništva' u koje bi se morali uključiti svi ozbiljni mediji, zajedno sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama i ljudima iz struke - i to na način na koji bi zaista došli do ljudi, pojašnjava Cvjetićanin.

Medijsko pisanje samo jedan od problema zbog kojeg je došlo do smanjenja stope imunizacije, pitanja sigurnosti cjepiva, stručnost osoblja, nepovjerenje u zdravstveni sistem, nefunkcionalnost zdravstvenih institucija su također uzročnici zbog kojeg je stupanj cijepljenja u Bosni i Hercegovini ispod propisanih 95 posto.