Zemlja će zbog bogataša pojesti samu sebe

objed

Zemlja neće moći nahraniti sve veće apetite sve bogatije i pohlepnije ljudske populacije, upozoravaju znanstvenici.

Civilizacija ima još 30 godina odlučiti šta će poduzeti kada je riječ o životu planete, navode stručni časopisi.

Znanstvenici podsjećaju da je 1970. godine svaki četvrti stanovnik (25 posto) svijeta bio pothranjen, prenijela je Srna.

Danas taj postotak uključuje samo deset posto globalne populacije, a životni vijek je, u isto vrijeme, duži za 11 godina.

Stotine milijuna ljudi u Aziji, Južnoj Americi i Africi izašlo je iz siromaštva. Iako su milijuni i danas siromašni, takav porast bogatstva u povijesti nije zabilježen.

Danas na svijetu živi oko 7,6 milijardi ljudi, a znanstvenici predviđaju da će se do 2050. godine taj broj popeti na deset milijardi.

Populacija će nakon toga stagnirati, pa će se rađati onoliko djece koliko je dovoljno da se nadoknadi postojeći broj stanovnika Zemlje.

Prema ekonomistima, svjetski ekonomski rast trebalo bi da se nastavi, što znači da će znatan postotak od tih deset milijardi ljudi pripadati srednjoj klasi.

Pitanje je kako prehraniti sve te ljude i njihove apetite, a da planeta potpuno ne bude uništena.

Institucije širom svijeta svoje razumijevanje ekoloških problema današnjice većinski zasnivaju na zamislima dvoje ljudi: Williama Vogta i Normana Borlauga.

Vogt je začetnik modernog ekološkog pokreta i otac "apokaliptične ekologije", to jest vjerovanja da će ljudska potrošnja i rast populacije dovesti do kraha globalnih ekosustava.

Prema Vogtu, bogatstvo nije najveće dostignuće, već najveći problem. Ako ljudi budu nastavili uzimati više nego što Zemlja može dati, doći će do globalnog propadanja.

Borlaug je osnovao "tehno-optimizam". Prema toj ideologiji, iz trenutnog položaja ljude mogu izbaviti samo znanost i tehnologija.

Prema Borlaugu, bogatstvo je rješenje svih problema.

Sljedbenici Normana Borlauga nude tehnološka rješenja, dok Vogtovi osuđuju posljedice ljudske nepromišljenosti.