Najstarije "računalo" i dalje misterija

Otkad su ga otkrili, mehanizam iz Antikitere fascinirao je znanstvenike, koji i više od stotinu godina kasnije raspravljaju u pravoj namjeni iznimno složenog "računala" iz stare Grčke.

Među predmetima otkrivenima u olupini broda 1901. kod Antikitere bilo je gomila atraktivnih otkrića, ali i mehanizam s brojčanicima i zupčanicima koji tada nije predstavljao najveću atrakciju. No ovo otkriće i 116 godina kasnije pred znanstvenicima otvara brojna pitanja. Mehanizam iz Antikitere je 2000 godina staro 'računalo' koje je predstavljalo pravu zagonetku, no skupina istraživača proteklih je desetak godina uz najmoderniju opremu analizirala sve njegove fragmente te vjeruju da su napokon došli blizu otkrića njegove prave namjene.

Znanosti i nadnaravno

Sam mehanizam bio je smješten u drvenoj kutiji, što sugeriraju fragmenti pronađeni oko njega. Radio je slično kao i satovi, a ručica na njegovoj strani koristila se za navijanje što je pokretalo zupčanike i najmanje sedam kazaljki koje su se kretale različitim brzinama. Za razliku od satova, kazaljke su pokazivale položaje nebeskih tijela i pomrčina. Tekstualni vodič na mehanizmu pomagao je kako bi se lakše razumjelo što znači koji položaj. Vjerovalo se kako je ovo astronomski kalkulator koji su stari Grci koristili kako bi pratili kretanje Sunca, Mjeseca i planeta i samo taj podatak već je impresivan za napravu stariju od 2000 godina. Godine proučavanja znanstvenike su uvjerile kako mehanizam ima i 'nadnaravnu' svrhu. Naime, istraživači vjeruju da se mehanizam koristio kako bi se 'predviđala' budućnost na temelju pomrčina Sunca i njihovih boja. Znanstvenici nisu sigurni kako to protumačiti, ali vjeruju da je boja pomrčine bila određeni znak onoga što nosi budućnost. Tu hipotezu naglašava i povjesničar Alexander Jones sa Sveučilišta u New Yorku.

Mehanizam iz Antikitere briše granicu između znanosti i nadnaravnog, ali bez obzira na to daje ključni uvid u to kako su stari Grci vidjeli prirodni svijet. Ovo nije bio istraživački alat ili nešto čime bi astronomi radili proračune, ali ni za astrološke prognoze, već uređaj kojime se učilo o svemiru i našem mjestu u svemiru. Rekao bih da je to bilo sličnije pomagalu za filozofe, kazao je Jones.

Predvidjeti budućnost

Pomrčina Sunca nije toliko neobična pojava i postoji velik broj varijacija, od one u kojoj je zaklonjen neznatni dio Sunca, do potpune pomrčine. Ovisno o tom intenzitetu, boje na nebu mogle su imati velik broj varijacija. Vjerojatno je da su ih Grci pratili i pokušali povezati s nadolazećim događajima. Kako je u tom području cvala astronomija, ne iznenađuje da su rani znanstvenici pokušavali predvidjeti budućnost prateći nebeske događaje. Iznimno kompleksni mehanizam čudio je brojne znanstvenike, pogotovo zbog njegove starosti, oko koje su se također lomila koplja. Većina se ipak slaže da je mehanizam konstruiran između 60. i 200. godine p.n.e., no zbog vremena i mora iz olupine je izvađeno manje od 100 fragmenata ovog mehanizma. Uz to, mnogobrojni natpisi na mehanizmu bili su tek 1,2 milimetara debeli. Zahvaljujući rendgenu i novim tehnikama obrade slike, znanstvenici su uspjeli otkriti da se mehanizmom predviđalo pomrčine, pratilo kretanje Sunca, Mjeseca i zvijezda te položaji pet planeta poznatih Grcima (Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn).