Gotovo 50 posto ispitanika u Hrvatskoj složilo se s uvjerenjem kako se manipulira statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od covida uključivanjem umrlih od drugih bolesti, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja o covid-19 teorijama urota u Hrvatskoj.
Povjerenje u znanost
Vjerovanju u covid-19 teorije urote nešto su sklonije mlađe osobe od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih kućanstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta
, kazao je koordinator istraživanja i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nebojša Blanuša.
Dodao je i kako oni skloni vjerovanju u covid-19 teorije urote imaju niže povjerenje u znanost, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju.
Nakon manipuliranja statistikom, druga teorija urote s kojom se slaže najviše ispitanika - njih 35,7 posto jest da je covid-19 namjenski proizveden i namjenski proširen kako bi svjetske sile od njega imale političku ili ekonomsku korist
, a sa 35,3 posto slijedi da je koronu proizveo farmaceutski lobi kako bi se obogatio na prodaji cjepiva
.
Odgovornost medija
Blanuša je istaknuo i kako je uočena poveznica između covid-19 teorija urota i posjedovanja konspiratornog mentaliteta opsadnog stanja
, odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja te postojanje skrivenog, uroteničkog djelovanja u inače nepovezanim događajima.
Upozorio je i na odgovornost medija tijekom koronakrize.
Mainstream mediji su bombastičnim naslovima i senzacionalističkim izvještavanjem o covidu zapravo dali povod ljudima da više vjeruju u teorije urote
, kazao je Blanuša.
Naglasio je i potrebu odgovarajućeg angažmana politike i nadležnih institucija na promicanju medijske pismenosti i u borbi protiv lažnih vijesti.
Profesorica s Filozofskog fakulteta Andrea Vranić kazala je kako je vjerovanje u urote vezane uz koronakrizu povezano i s vjerovanjem u različite druge urote, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom.
Prosvjed na internetu
Prema rezultatima istraživanja, oni koji su skloni teorijama urote, a pripadaju kategoriji necijepljenih, imaju izrazito nepovjerenje prema institucijama. Na listi od 0 do 10 - Nacionalni stožer civilne zaštite, Vlada i političke stranke ocijenjene su s manje od 2, a mediji s nešto manje od 3. Najviše povjerenja, pak, imaju prema članovima obitelji s ocjenom 8,8.
Profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković istaknula je i kako su osobe sklone vjerovanju u urote oko covida spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera.
Video: Covid-19 i teorije urote: 50 posto ispitanih smatra kako se preuveličava smrtnost
Konkretno, prema rezultatima istraživanja, u kategoriji dvadeset posto ispitanika koji najviše vjeruju u navedene teorije urote, njih 41 posto bi sudjelovalo na internetu u prosvjedu protiv mjera. Njih 21,6 posto bi ih sudjelovalo u blokadi ili okupiranju nekog javnog prostora ili zgrade, a 17,2 posto bi ih doniralo novac za organizaciju borbe protiv mjera.
U sprječavaju širenja teorija urota, važna je borba protiv dezinformacija, a drugi važni element je vraćanje mjera u institucije
, zaključila je Tonković.
Nositelj projekta "Pro-fact: Razotkrivanje covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem provjerom točnosti činjenica i edukacijom" je GONG.
Partneri su Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Faktograf, Fakultet elektrotehnike i računarstva, a suradnici Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).
