Novo arheološko otkriće objašnjava način gradnje egipatskih piramida?

u suton

Egipatske piramide su čudo arhitekture i malo je onih koje te građevine ne fasciniraju. Izgrađene od blokova, u prosjeku teških 2,3 tone (u slučaju velike piramide), i danas stoje gotovo netaknute. Kako su drevni Egipćani uspjeli izgraditi ih prije više godina i dalje je misterija.

Prema riječima Mostafe Vazirija, tajnika egipatskog Ministarstva za antikvitete, pronalazak rampe je vrlo važno otkriće, jer je ona prvi dokaz koji pokazuje kako su blokovi bili podizani i transportirani iz kamenoloma.

Iako još nije razjašnjeno kako su blokovi podizani na bočne strane piramida, otkriće rampe moglo bi dati neke nove smjernice u razumijevanju same tehnike gradnje.

U kamenolomu alabastera u Hatnubu, sjeverno od grada Luksora pronađena je 4.500 godina stara rampa za koju se vjeruje da su je Egipćani koristili za transport kamenih blokova iz kamenoloma na gradilište. Naime, iako je osnovni materijal u izgradnji piramida bio krečnjak, alabaster (vrsta bijelog mermera) se koristio za popločavanje podova i izradu kipova i sarkofaga.

Sustav rampi za transport iskopanog alabastera, koji datira iz perioda vladavine Keopsa, drugog faraona četvrte dinastije drevnog Egipta, vjerojatno se koristio i za transport kamenih blokova iz drugih kamenoloma.

Sustav se sastoji od središnje rampe i dva para stepeništa sa svake strane. U stepeništu su rupe koje su držale snažne drvene stubove. Graditelji su podizali blokove od alabastera na drvene kosine, a za povlačenje blokova služili su se užadima, objasnio je Janis Gordo iz francuskog Instituta za arheologiju.

Osim rampe, arheolozi su pronašli stotinjak papirusa koji svjedoče o posjetama faraona kamenolomu Hatnub.
Pronašli smo četiri kamene ploče. Na jednoj od ploča prikazan je čovjek koji stoji, a na preostale tri su hijeroglifski zapisi koje nismo uspjeli odgonetnuti, pošto su u veoma lošem stanju, pojasnio je arheolog Roland Enmarh s Univerziteta u Liverpoolu, koji je takođe sudjelovao u ovom otkriću.
Tim za restauraciju radi na pronađenim hijeroglifskim zapisima, kao i na epigrafskim spomenicima na naseobinama oko kamenoloma, dodao je on.